Zavodu za transfuzijsku medicinu RS nedostaju zalihe negativnih krvnih grupa, zbog čega je upućen apel građanima da daruju dragocjenu tečnost.
Istakla je ovo direktor Zavoda Gordana Guzijan naglasivši da situacija nije alarmantna, ali da je ljeto period kada su smanjene zalihe krvi i krvnih komponenata.
– Transfuziološke službe su u obavezi da imaju petodnevne zalihe krvi u frižiderima. Postoje određeni periodi kada su nam smanjene zalihe, a ljeto je najkritičnije zbog sezone godišnjih odmora i raspusta u školama i fakultetima te povećanog broja saobraćajnih nesreća – istakla je Guzijan.
Dodaje da rok trajanja krvi zavisi od komponente pa se tako eritrociti mogu čuvati od 35 do 42 dana, trombociti do pet dana, dok se svježa zamrznuta krvna plazma može čuvati do tri godine.
– Dobrovoljni davalac krvi može biti svaka zdrava osoba, muškog i ženskog pola, u starosnoj dobi od 18 do 65 godina. Krv ne treba da daju davati osobe koje trenutno primaju terapiju ili imaju akutnu ili hroničnu bolest. Muškarci mogu dati krv svaka tri, a žene svaka četiri mjeseca – rekla je Guzijan.
Ona je zahvalila svim dobrovoljnim davaocima krvi koji svakodnevno pomažu da budu obezbijeđene dovoljne količine ove tečnosti.
Boris Testen iz Banjaluke, na pragu sedme decenije života, rekorder je u Srpskoj u davanju krvi, jer je za 150 puta poklonio 67 litara dragocjene tečnosti.
– Imam krvnu grupu B pozitivna, a prvi put krv sam dao davne 1973. godine. Nema mjesta u bivšoj Jugoslaviji gdje nisam učestvovao u humanitarnim akcijama – kazao je Testen, koji je, po ugledu na majku, medicinsku sestru, postao humanitarac. Iako ga život nije mazio, svojim humanim djelima je pokazao da je veći od mnogih nedaća. Ovaj čovjek, koji preživljava od svega 40 maraka boračkog dodatka, uvijek se rado odaziva na sve humanitarne akcije.
S obzirom na to da žene krv mogu da daju rjeđe nego muškarci, u vrhu liste rekordera je i Banjalučanka Vesna Dedić, koja je za svojih 65 godina života krv dala 50 puta.
– S obzirom na to da sam nula pozitivna krvna grupa, mogu pomoći svima. Mnoge ljude kojima sam poklonila krv srećem i danas i od njih čujem samo riječi hvale za davno ukazanu pomoć – rekla je Dedićeva.
Među najmlađim davaocima krvi je tridesetjednogodišnja Biljana Kukavica, koja je do sada dragocjenu tečnost dala 14 puta, a na ovo humano djelo podstakla ju je sopstvena nesreća jer je i sama u jednom trenutku trebala krv za život.
Banjalučanin Željko Dobraš prvi put je kao vojnik u Senti 1982. godine dao krv jednoj trudnici, za koju je bila potrebna nula negativna grupa i od tada se redovno odaziva na sve humanitarne akcije.
Potpredsjednik Saveza društava dobrovoljnih davalaca krvi RS Đuro Ožegović ističe da je ljeto period kada se zalihe krvi značajno smanjuju, zbog čega je svaka doza dobrodošla.
– Najčešće nedostaje AB negativna krvna grupa, ali se kroz akcije dobrovoljnih davalaca zalihe brzo nadoknade. Posebno moramo misliti na trudnice i čuvati dragocjenu tečnost za njih – rekao je Ožegović, koji je i predsjednik banjalučkog Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi, a koje okuplja oko 1.800 profesionalnih davalaca.
Akcije
U transfuziološkim službama Zavoda za transfuzijsku medicinu RS u Banjaluci, Doboju, Bijeljini, Gradišci, Prijedoru, Zvorniku, Kasindolu, Foči, Trebinju i Nevesinju godišnje bude održano oko 100 akcija dobrovoljnog davanja krvi.
– Akcije dobrovoljnog davanja krvi organizovane su proteklih dana u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i opštinskim organizacijama Crvenog krsta. U avgustu imamo planirane akcije sa Crvenim krstom Novi Grad – istakla je Gordana Guzijan.
