Najgore od svega je to što dolaze od ljudi koji nisu početnici što se njihov broj mjeri u desetinama u toku jednog dana.
1. Neprilagođena brzina
Ubjedljivo najčešći prekršaj. Iako je brzina u naselju ograničena na 50 kilometara na sat, veliki broj vozača se ne libi da papučicu stisne do 80 kilometara na čas.
To dovodi do niza situacija koje zahtjevaju komplikovana i rizična rješenja. Primjera radi, ako se neko uključuje malo neopreznije iz sporedne ulice pri brzini do 50 km/h teško može da dođe do iznenađenja, dok veća brzina može da uzrokuje nagli prelazak u suprotnu traku.
2. Nepropuštanje pješaka
Teško je i pretpostaviti koliko se puta dogodi u toku dana da automobil jednostavno projuri, iako pješak stoji na pola ulice nasred pješačkog prelaza. Problem koji jedino može da se riješi uvođenjem video-nadzora, jer nema toliko pripadnika saobraćajne policije koji bi pisali kazne. Često se dešava da se pješaci pojave iza autobusa koji se zaustavio na stanici i to su veoma opasne situacije.
3. Nepoštovanje znaka “Stop” i obrnutog trougla
Ako se vozaču koji se kreće putem sa prvenstvom prolaza iznenada iz sporedne ulice pojavi vozilo na udaljenosti od 15 metara, pri brzini koja nije veća od dozvoljene, biće problema jer je pitanje da li će moći bezbjedno da se zaustavi ili će morati da pribjegava komplikovanim rješenjima. Zato je veoma opasno nepoštovanje prvenstva prolaza, kao i nezaustavljanje na znak “Stop”.
4. Telefoniranje u vožnji
Ponašanje koje je, nažalost, prisutno kod ogromnog broja vozača. To za posljedicu ima smanjenje pažnje, pa se zato često dešava da vozač koji telefonira ili kuca sms poruku naglo koči ili mijenja pravac kretanja.
5. Opasna vožnja motociklista
Mnogi vozači dvotočkaša ne poštuju pravila u gradskoj vožnji i oni su prava prijetnja. Ne samo da se provlače između automobila dok kolona stoji, već to rade pri brzinama od 50 ili 60 kilometara na sat. Njihov način razmišljanja je da ih svi vide, što je velika zabluda. Jer, zaista je teško pratiti njihovo kretanje kad su čas sa lijeve, čas sa desne strane. Takav način vožnje je najopasniji po njih same jer pad sa motocikla često znači višestruke povrede, a još ako se uzme u obzir koliko vozača motocikala nema zaštitnu kacigu i ostalu opremu, jasno je koliki su rizik.
6. Držanje odstojanja
Vozači u u gradovima imaju naviku da se “nabijaju” u automobil ispred. Dovoljan je jedan trenutak neopreznosti da dođe do kasnog kočenja i za tili čas ste skrivili sudar. Često se dešava da dođe do sudara više automobila, gdje po pravilu najveću štetu pretrpi automobil koji se nalazi u sredini jer pretrpi udarac i sa prednje i sa zadnje strane. Vozači naročito treba da budu oprezni kada se približavaju semaforu jer teško je predvidjeti da li će neko kad se upali žuto svjetlo dati gas i projuriti ili naglo pritisnuti kočnicu. Nažalost, ima dosta automobila kojima zadnja stop-svjetla ne rade, što je dodatna opasnost.
7. Nepropisno prestrojavanje
Prekršaj koji se na gradskim ulicama može vidjeti na svakih nekoliko minuta. Tu spada i naglo mijenjanje traka, a naročito na mjestima gde je u desnoj traci parkiran automobil sa upaljena sva četiri žmigavca, ili na dijelovima puta gdje se formirala kolona. Ovakvo ponašanje je takođe veoma opasno, jer pri prelasku iz jedne u drugu traku automobil može da se nađe u “mrtvom uglu” vozača koji se nalazi ispred.
8. Neuključivanje pokazivača pravca
Evo kako ova greška izgleda u praksi. Automobil ispred vas odjednom bez uključenog žmigavca skreće desno. Kad neko mijenja pravac prirodno je da ukoči i eto problema ukoliko to ne očekujete. U gradovima se veliki broj lakših saobraćajnih nezgoda dogodi kao direktna posljedica vožnje bez uključivanja pokazivača pravca.
