Banjalučka „Čistoća“ trebala bi 14. oktobra da preuzme zemljište regionalne deponije u Ramićima, a koje joj po presudi Okružnog privrednog suda u Banjaluci iz jula prošle godine pripada.

Ovaj sud je donio zaključak kojim se određuje prinudno izvršenje uz prisustvo sudskog izvršitelja i vještaka geodetske struke a uz asistenciju sudske policije.

 - Prinudno izvršenje će se provesti na način da će sudski izvršitelj nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nepokretnosti tražiocu izvršenja predati u posjed nepokretnosti - stoji u zaključku suda koji je u posjedu portala CAPITAL.

Predstavnicima „Depot-a“, preduzeća koje upravlja deponijom je naloženo da u devet ujutro budu prisutni na licu mjesta te da predaju ključeve od objekata sudskom izvršiocu.

Sud navodi da će u suprotnom primijeniti mjere propisane Zakonom o izvršnom postupku koji im dozvoljava da u prisustvu svjedoka i policije obiju prostorije.

- Protiv ovog zaključka nije dozvoljen pravni lijek - zaključuje sud.

Inače, CAPITAL iz izvora bliskih „Depot-u“ saznaje da će primopredaja biti izvršena bez blokada i opstrukcija.

Međutim, u ovom preduzeću će prestati sa preuzimanjem otpada nekoliko dana ranije radi pripreme iseljenja sa pomenute lokacije.

Podsjećamo, sud je presudom iz jula prošle godine obavezao  „Dep-ot“ da „Čistoći“ preda u posjed više od 295 dunuma zemljišta u Ramićima na kojem se nalazi regionalna deponija.

Sud je utvrdio da je Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIPP) 6. avgusta 2020. godine donijela rješenje kojim je ustanovila da je „Čistoća“ kupovinom državnog kapitala stekla pravo vlasništva na 69 parcela, te da će se nakon pravosnažnosti tog rješenja izvršiti uknjižba prava svojine u korist „Čistoće“.

Grad Banjaluka je po ocjeni uprave „Depota“ tada napravila kardinalnu grešku jer nije uložila žalbu sa čime je rješenje RUGIP-a postalo pravosnažno.

„Depot“ je inače ovo zemljište dobio na trajno korištenje od Skupštine grada Banjaluka još 2002. godine nakon čega je uplatio gradu 2,7 miliona KM za odlaganje i upravljanje otpadom.

„Depot“ je u tom iznosu tužio grad Banjaluku, a „Čistoću“ za čak 34 miliona maraka jer su, kako tvrde, toliko uložili u objekte na spornim parcelama.

capital.ba