DRUŠTVOTOP 1

Mrkonjić Grad: Služen parastos stradalim Srbima

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje arhijereja Srpske pravoslavne crkve služio je u Mrkonjić Gradu parastos srpskim žrtvama u okviru centralnog obilježavanja Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine.

Obilježavanju prisustvuju predsjednici Republike Srpske i Srbije Siniša Karan i Aleksandar Vučić, predsjednik Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić, predsjednik Vlade Srpske Savo Minić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Prisutni su i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Radan Ostojić, ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, predsjednik DNP-a Crne Gore Milan Knežević.

Obilježavanju prisustvuju i srpski predstavnici u zajedničkim instucijama, predstavnici opština i gradova Republike Srpske, kao i organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

U Mrkonjić Gradu su i proslavljeni srpski košarkaši Željko Rebrača i Dejan Tomašević.

Nakon parastosa slijedi besjeda Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija, te duhovno-umjetnički program i obraćanje zvaničnika.

Organizatori obiežavanja ovog istorijskog događaja su odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srbije.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Glas Srpske

Slični tekstovi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button