DRUŠTVO

Na terapiji: Socijalizacija pasa počinje u leglu

Banjolučani su nedavno dobili mjesto gdje vlasnici pasa mogu naučiti sve što im je potrebno, proći osnovnu socijalizaciju i riješiti konkretne probleme u ponašanju pasa, a pritom se ne odvajati od svog ljubimca.

Tim predvođen stručnjakom za ponašanje pasa Mladenom Miljušem znanje i iskustvo u radu sa psima odlučio je da iskoristi da pomogne vlasnicima ljubimaca.

 

U Banjoj Luci nije postojala organizacija ili osoba koja se bavi konkretno radom sa psima koji su kućni ljubimci, a ne radni ili službeni psi. Sretali smo mnogo vlasnika pasa koji nisu imali kome da se obrate za savjet, ni gdje da riješe manje ili velike probleme u ponašanju svojih ljubimaca. Vrlo često smo slušali i kako se ljudi odlučuju riješiti psa zato što im je prevelik izazov, a nemaju kome da se jave za pomoć – kaže Miljuš. 

Socijalizacija je proces kojim se pas privikava na svijet oko sebe i uči kako će reagovati na ono što ga okružuje. Ona počinje još u leglu sa majkom i drugim štencima. 

Kada pas dođe u novi dom, idealno je da vlasnik odmah nastavi socijalizovati štene. Veoma je važno, jer od socijalizacije zaista mnogo zavisi kako će pas doživljavati sebe, druge pse, ljude, djecu, zvukove, saobraćaj, a samim tim i kakvo će biti njegovo ponašanje – rekao je Miljuš.

 

Kada kažemo da je pas socijalizovan, to znači da je smiren, opušten i poslušan. Na socijalizaciju se nadovezuje i osnovni trening jasnih i kratkih komandi poput „dođi“, „pusti“ i „čekaj“ koje su potrebne vlasnicima svakog dana. 

Cilj socijalizacije je prilagoditi psa životu sa čovjekom kako bi pas bio srećan, ali i siguran za porodicu i okruženje, a vlasnici izbjegli probleme u ponašanju. Preduslov za ovaj posao je duboko razumijevanje pasa kao vrste, njihovog fizičkog, mentalnog i emotivnog sklopa. Ono što radimo nije samo običan trening psa, već jedna vrsta terapeutskog rada – kazao je Miljuš. 

Vlasnici pasa u Banjoj Luci, kaže on, sve više razumiju koliko je važno odgajati štene od samog početka. Širi se svijest i polako nestaju zastarjele ideje da je psa potrebno siliti da bude poslušan ili da ga se treba riješiti, dati ga u azil ili ga uspavati ako ima probleme u ponašanju.

Svaki vlasnik psa ima drugačiji način života i drugačije potrebe i nijedan pas nije isti. Na ovaj način ispunjavaju ono što ljudima zaista treba u njihovom životu i sa njihovim psom. Ono što možda jeste neobično jeste da se sjećaju svakog psa sa kojima su ikad radili, a do ovog trenutka bilo ih je gotovo 700 – kazao je Mladen Miljuš.

J. Jelić

Slični tekstovi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button