Iako se smatra da krizna vremena diktiraju određene obrasce ponašanja to se ne bi moglo reći i za ovu godinu kada je riječ o prosjačenju na banjolučkim ulicama.
Prema podacima Policijske uprave Banja Luka od 2018. do 2022. godine u prosjeku je evidentirano po 109 slučajeva prosjačenja godišnje sa tendencijom rasta, a ove godine je u prvih šest mjeseci zabilježeno svega 38.
– Prošle godine evidentirano je 127 tih prekršaja i svi izvršioci su Romi, godinu ranije je zabilježeno 116 slučajeva od čega su u 68 slučajeva izvršioci bili Romi – kazali su u PU Banja Luka.
Prema njiihovim podacima i 2019. godine najčešće su prosili pripadnici pomenute etničke zajednice i to njih 69, a za cijelu tu godinu evidentirano je 103 prekršaja. Godinu ranije zabilježeno je 90 slučajeva prosjačenja.
Da je broj prosjaka, bar romske nacionalnosti, ove godine manji nego prethodnih, primjetili su i građani Banje Luke koji su za portal mojabanjaluka.info kazali da ih rijetko sreću, te da im najčešće prilaze djeca Romi. Konobar iz Banje Luke Vladimir R. kazao je da u kafić u kome radi najčešće svraćaju djeca i to djevojčice, te da rijetko traže novac od njih.
– Čini mi se da ih je ranijih godina bilo više. Sada prilaze gostima i traže da im plate ili sok ili da im kupe hranu – rekao je Vladimir R. za portal mojabanjaluka.info.
Prema njegovim riječima, prethodnih godina više različitih osoba je redovno dolazilo u taj kafić kako bi isprosili koji dinar od gostiju, ali da to nije slučaj i ove godine.
– Zbog pandemije bili smo mjesecima zatvoreni, a kada smo počeli sa radom primjetili smo da ne dolaze tako često kao prije korone. Pretpostavljam da su "sreću" potražili u nekom drugom gradu – smatra on.
I njegova sugrađanka Tatjana V. je primjetila pad broja prosjaka na banjolučkim ulicama.
– Zbog posla sam često u gradu. Moram priznati da ih rijetko srećem, a prethodnih godina skoro svakodnevno sam ih viđala oko gradske pijace i u centru. Skoro sam vidjela kraj tvrđave Kastel takozvane Cigane čergare i to je to – rekla je Tatjana V. za portal mojabanjaluka.info dodajući da su se tu zadržali kratko, jer su sljedećeg dana otišli.
Nerijetko se dešava da se zbog određenog načina života i kulture pojedine nacionalne ili etničke grupe društva povezuju sa određenim stilom života, kao što je slučaj i sa Romima.
Sociolog Biljana Milošević istakla je da ekonomski faktori diktiraju obim ovakvog ponašanja, ali da ne bi trebalo ni da se zanemari način i stil života, kao i kultura grupe.
– Pretpostavlja se da se uvijek može naći posao na kojem se može zaraditi isto koliko i prosjačenjem. Kada je riječ o Romima, za njih se vezuje i to da su oni narod karavnskog tipa, odnosno da se često sele, te da im takav život ne dozvoljava ozbiljnije i dugoročnije zapošljavanje – kazala je Miloševićeva za naš portal.
Ona je istakla i drugu, tamnu stranu, prosjačenja koja se vezuje za kriminal. Kako je kazala, treba razlikovati iskonske prosjake ili "vagabundžije" koji su generacijama tako živjeli i sami biraju takav put, od onih koji su primorani na to.
– Ima i druga strana priče iza koje se kriju razne kriminalne radnje pa dolazi do zloupotrebe, kako Roma tako i drugih etničkih zajednica i društvenih grupa. U tim slučajevima samo mali dio novca prosjaci zadrže za sebe, a veći procenat odnose takozvanim "gazdama" – pojasnila je Miloševićeva.
Kada je riječ o djeci Romima i prosjačenju, Miloševićeva je pojasnila da ih njihova zajednica tome uči od malih nogu, te da je jako teško riješiti taj problem.
– Riječ je o stilu kulture življenja koja se usađuje od malih nogu. Tako žive i odrastaju, te usvoje određeni obrazac ponašanja koji je kasnije teško promijeniti – rekla je ona dodavši da je neophodno sistemsko rješenje, naročito kada je riječ o zloupotrebi ljudi, pogotovo djece.
Ona zaključuje da pad broja prosjaka na našim ulicama može da bude samo privremen. Ako se govori o Romima, dodaje Miloševićeva, moguće je i da ih je njihov način života privremeno odveo u drugo mjesto i tako prividno smanjio broj prosjaka u gradu. Ona ističe da ne treba da začudi ako se poveća obim prosjačenja uopšteno jer kriza diktira ekonomske prilike, odnosno neprilike, ali se nada da do toga neće doći.
J. Stanić
