Nama ne trebaju bombe, ginemo na točkovima
Treći ponedjeljak decembra 2016. godine zavio je Evropu u crno. U periodu od par sati krv je prolivena čak tri puta. Tri čovjeka su upucana u Islamskom centru u Cirihu. Malo nakon toga vijest iz Azije: U Ankari je dvadesetdvogodišnji policajac ubio ruskog ambasadora u Turskoj. Zatim stiže i vijest koja je unijela možda i najviše nemira u naše stanovništvo.
U moćnoj Njemačkoj, državi koja je simbol stabilnosti i u kojoj je mnogo ljudi sa naših prostora, desio se napad, po svemu sudeći teroristički. Kamion je bez kočenja uletio u masu ljudi koja se okupila na Božićnom vašaru u Berlinu, a poginulo je 12 ljudi. Scenario na prvu identičan kao i onaj u Nici iz jula 2016. godine, kada je kamion uletio na proslavu Dana Bastilje i usmrtio 84 čovjeka.
Da se tu ne bismo zaustavili, sigurno se svi sjećate napada u crkvi u Normandiji, gdje su dvojica napadača u francuskoj crkvi u Normandiji natjerali su starijeg sveštenika da kleči prije nego što su ga ubili. Prvi u seriji napada ove godine bio je onaj iz marta, kada su trojica terorista postavili bombe na aerodrome Zaventem i u metrou u Briselu. U ovom napadu poginulo je ukupno 35 osoba. Ovo su vijesti koje zaista šokiraju stanovništvo, unesu nemir u dotad normalan život, ali…
Nama ne trebaju teroristi, sami ginemo
Ono što je mnogo šokantnije je činjenica da u BiH u saobraćajnim nesrećama godišnje pogine duplo više osoba nego u terorističkim napadima u cijeloj Evropi. Prema podacima sa Wikipedia.com, u terorističkim napadima u Evropi, ove godine smrtno je stradalo 151 lice. Stravičan podatak.
Stravičniji podatak – U BiH se u prvih devet mjeseci ove godine dogodilo 25.000 saobraćajnih nesreća, a prema službenim podacima, smrtno je stradalo više od 200 osoba. U Federaciji BiH se od 1. januara do 31. augusta dogodilo 19.479 saobraćajnih nesreća, što je za 705 više u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća u FBiH 119 je završilo s smrtnim posljedicama, a gotovo 4.000 s teško povrijeđenim osobama.
Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjebosanskom kantonu. U svim saobraćajnim nesrećama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 68. Prema podacima Federalne uprave policije, osim vozača, smrtno su stradali i putnici, njih 31, te 20 pješaka. U Republici Srpskoj u periodu januar – juli 2016. godine dogodile su se 5.331 saobraćajne nesreće, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. U saobraćajnim nesrećama u RS-u smrtno je stradalo 78 osoba, a teže je povrijeđeno 387, dok su lakše povrijeđena 1.604 lica.
Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se na području Banjaluke, zatim u Bijeljinji, a najmanje na području Trebinja. Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom i nepoštivanje prvenstva prolaza te vožnja pod dejstvom alkohola. Budući da se podaci odnose na period do kraja augusta, a od tada je zabilježeno više saobraćajnih nesreća sa smtnim ishodom, broj poginulih na putevima BiH zasigurno je veći od 200.
Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov kazao je za Anadolu Agency (AA) da ovi podaci nisu iznenađujući, ali jesu zabrinjavajući, dodavši da će saobraćajnih nesreća i velikog broja poginulih biti dok “ne shvatimo šta znači baviti se ozbiljno sigurnošću u saobraćaju.” Počelo je vrijeme proslava, ne dozvolite da vi ili neko koga znate bude dio ove crne statistike. Pametno birajte kojim prevoznim sredstvom ćete kući.
(NEZAVISNE)



