Brojni Hrvati koji u Njemačkoj rade u građevinarstvu, bilo da su došli samostalno ili su ih uputile njihove kompanije iz Hrvatske, žale se na uslove rada.
„Radio sam u Dizeldorfu otprilike tri mjeseca, krajem prošle godine, poslala nas naša firma iz Zagreba“, prepričava Miljenko Delija, stolar i radnik na raznim drugim poslovima u građevinarstvu.
Danas je prinuđen da zatraži pomoć novootvorenog Savjetovališta za upućene radnike, pri centrali Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
„Oko 39.000 još mi nije isplaćeno za taj rad, a dužni su i mojim kolegama, bilo nas je ukupno petorica. Još uvek pokušavamo da dođemo do svog novca, ali dosad nas niko nije uzimao u obzir“, kaže on za Dojče vele.
Upućeni ili hrvatski radnici jesu oni koje na privremeni rad u inostranstvu šalje njihovo preduzeće iz Hrvatske. Ali negde u tom transferu često nestanu i radnička prava koja nema ko da zaštiti – čak i imovina, odnosno zarada angažovanih radnika.
„Naši nisu baš ni znali kako to ide, niti su previše vodili računa. Nijemci su zatim počeli da muljaju s cijenama satnica, sve su prihvatali i svašta obećavali. Treći mjesec smo radili po 14 sati dnevno, nedjeljom takođe, pa su nam najavili i božićnice i druge nagrade, ali na kraju nije plaćeno ništa od toga.“
„Radili smo na dva gradilišta, suva gradnja – knauf, enterijeri. Velika zgrada je bila, na pet spratova. Podizvođač preko kojeg smo učestvovali u tome zove se Stolenverk. Na početku smo dobili nešto novca i potpisali da nismo plaćeni ispod minimalca. Sad ne možemo dobiti ni kopije tih izjava da bismo lakše pravnim putem došli do svojih prava. A ni naša firma nam nije dala ugovore za rad napolju“, nabraja ovaj građevinac.
Iako i te kako postoji osnova za utjerivanje zaslužene plate pravnim načinima, Delija je svjestan da bi ta zalaganja mogla da potraju.
„Osim što se takvi radnici nalaze u kompleksnom pravnom statusu, gdje se osim hrvatskog prava na njih primjenjuju i neke odredbe zemlje EU u kojoj obavljaju privremeni rad, a o čemu često nisu informisani, iskustva sličnih savjetovališta u Njemačkoj pokazuju da se radnici nerijetko susreću s problemima koji se tiču isplate plate, neuplaćivanja doprinosa te loših i neadekvatnih uslova rada i boravka u stranoj zemlji“, kaže savjetnica u kancelariji Savjetovališta za upućene radnike pri SSSH-u, dodajući kako još nema dovoljno materijala za poređenja iskustava upućenih hrvatskih radnika u različitim državama EU.
Dojče vele piše i da kažnjavanje kršenja, mada iskustvo radnika u principu više zavisi od poslodavca nego od destinacije, prije zavisi od zakonodavstva zemlje u kojoj se rad obavlja, od kapaciteta inspektorata rada u toj zemlji, pa i od toga koliko efikasnu saradnju ostvaruju inspektorati te zemlje i Hrvatske.
Radnici zavise i od toga kako koja država definiše minimalnu platu, koji je njen udio u prosječnoj plati i kakva je pokrivenost kolektivnim ugovorima koji se tiču i stranaca…
b92.net
