Iako se smatra da krizna vremena diktiraju određene obrasce ponašanja to se ne bi moglo reći i za ovu godinu kada je riječ o prosjačenju na banjolučkim ulicama.
Prema podacima Policijske uprave Banja Luka od 2018. do 2022. godine u prosjeku je evidentirano po 109 slučajeva prosjačenja godišnje sa tendencijom rasta, a ove godine je u prvih šest mjeseci zabilježeno svega 38.
- Prošle godine evidentirano je 127 tih prekršaja i svi izvršioci su Romi, godinu ranije je zabilježeno 116 slučajeva od čega su u 68 slučajeva izvršioci bili Romi - kazali su u PU Banja Luka.
Prema njiihovim podacima i 2019. godine najčešće su prosili pripadnici pomenute etničke zajednice i to njih 69, a za cijelu tu godinu evidentirano je 103 prekršaja. Godinu ranije zabilježeno je 90 slučajeva prosjačenja.
Da je broj prosjaka, bar romske nacionalnosti, ove godine manji nego prethodnih, primjetili su i građani Banje Luke koji su za portal mojabanjaluka.info kazali da ih rijetko sreću, te da im najčešće prilaze djeca Romi. Konobar iz Banje Luke Vladimir R. kazao je da u kafić u kome radi najčešće svraćaju djeca i to djevojčice, te da rijetko traže novac od njih.
- Čini mi se da ih je ranijih godina bilo više. Sada prilaze gostima i traže da im plate ili sok ili da im kupe hranu - rekao je Vladimir R. za portal mojabanjaluka.info.
Prema njegovim riječima, prethodnih godina više različitih osoba je redovno dolazilo u taj kafić kako bi isprosili koji dinar od gostiju, ali da to nije slučaj i ove godine.
- Zbog pandemije bili smo mjesecima zatvoreni, a kada smo počeli sa radom primjetili smo da ne dolaze tako često kao prije korone. Pretpostavljam da su "sreću" potražili u nekom drugom gradu - smatra on.
I njegova sugrađanka Tatjana V. je primjetila pad broja prosjaka na banjolučkim ulicama.
- Zbog posla sam često u gradu. Moram priznati da ih rijetko srećem, a prethodnih godina skoro svakodnevno sam ih viđala oko gradske pijace i u centru. Skoro sam vidjela kraj tvrđave Kastel takozvane Cigane čergare i to je to - rekla je Tatjana V. za portal mojabanjaluka.info dodajući da su se tu zadržali kratko, jer su sljedećeg dana otišli.
Nerijetko se dešava da se zbog određenog načina života i kulture pojedine nacionalne ili etničke grupe društva povezuju sa određenim stilom života, kao što je slučaj i sa Romima.
Sociolog Biljana Milošević istakla je da ekonomski faktori diktiraju obim ovakvog ponašanja, ali da ne bi trebalo ni da se zanemari način i stil života, kao i kultura grupe.
- Pretpostavlja se da se uvijek može naći posao na kojem se može zaraditi isto koliko i prosjačenjem. Kada je riječ o Romima, za njih se vezuje i to da su oni narod karavnskog tipa, odnosno da se često sele, te da im takav život ne dozvoljava ozbiljnije i dugoročnije zapošljavanje - kazala je Miloševićeva za naš portal.
Ona je istakla i drugu, tamnu stranu, prosjačenja koja se vezuje za kriminal. Kako je kazala, treba razlikovati iskonske prosjake ili "vagabundžije" koji su generacijama tako živjeli i sami biraju takav put, od onih koji su primorani na to.
- Ima i druga strana priče iza koje se kriju razne kriminalne radnje pa dolazi do zloupotrebe, kako Roma tako i drugih etničkih zajednica i društvenih grupa. U tim slučajevima samo mali dio novca prosjaci zadrže za sebe, a veći procenat odnose takozvanim "gazdama" - pojasnila je Miloševićeva.
Kada je riječ o djeci Romima i prosjačenju, Miloševićeva je pojasnila da ih njihova zajednica tome uči od malih nogu, te da je jako teško riješiti taj problem.
- Riječ je o stilu kulture življenja koja se usađuje od malih nogu. Tako žive i odrastaju, te usvoje određeni obrazac ponašanja koji je kasnije teško promijeniti - rekla je ona dodavši da je neophodno sistemsko rješenje, naročito kada je riječ o zloupotrebi ljudi, pogotovo djece.
Ona zaključuje da pad broja prosjaka na našim ulicama može da bude samo privremen. Ako se govori o Romima, dodaje Miloševićeva, moguće je i da ih je njihov način života privremeno odveo u drugo mjesto i tako prividno smanjio broj prosjaka u gradu. Ona ističe da ne treba da začudi ako se poveća obim prosjačenja uopšteno jer kriza diktira ekonomske prilike, odnosno neprilike, ali se nada da do toga neće doći.
J. Stanić
Podjeli: