Problem odlaganja jalovine, odnosno, crvenog mulja koji dolazi kao otpad iz fabrike glinice “Birač” Zvornik u stečaju, današnje “Alumine”, uprkos najavama do danas nije riješen, zbog čega se ovih dana ponovo pojavilo crvenilo u obližnjoj rijeci Sapni.
Radi se o visokoalkalnoj koloidnoj suspenziji (talog visoke pH vrijednosti), zaostaloj nakon prerade boksita u glinicu po Bayerovom postupku za koju su prije tri godine iz ove fabrike najavljivali da će biti riješena tako što će brana jezera u koje se jalovina odlaže biti podignuta za još pet metara.
Prema izjavama više mještana, ali i bivših radnika fabrike, jezero u koje se taloži jalovina odavno je puno i gotovo ravno sa rubom, dok se, uprkos brojnim ispiranjima, talog odlio u rijeku Sapnu koja je već nekoliko dana ponovo crvena.
Profesorica industrijske hemije na fakultetima u Banjaluci i Zvorniku Dragica Lazić (poznata i kao predstavnica malih akcionara FG „Birač“), kaže da su joj studenti u posljednjih nekoliko dana javljali da je voda u rijeci crvena.
- Mislim da oni neozbiljno prilaze problemu zagađenja u fabrici. Ranija uprava i jeste nešto radila na tome i bilo je govora o proširenju i deponije, ali mislim da se tu ne radi odgovorno. Imam informacije da je u rijeci Sapni voda crvena što ne smije biti, a može se desiti samo ako je deponija prepunjena pa iz nje crpe vodu. Nemam baš sve informacije, ali jasno je da se problem ne rješava kako bi trebalo - kaže Lazić.
Ranije istraživanje na Tehnološkom fakultetu u Zvorniku pokazalo je da je odlaganje crvenog mulja ozbiljan ekološki problem koji može prouzrokovati niz sekundarnih problema, kao što su izluživanje toksičnih metala, pukotine glinenih zaptivnih masa na mjestu deponovanja, stvaranje alkalne prašine i sprečavanje rasta biljaka.
Visok alkalitet je primarni razlog koji bi mogao uticati da se crveni mulj klasifikuje kao opasan materijal za koji su novija načuna istraživanja potvrdila da je kancerogen.
Mještani pričaju da ova deponija predstavlja potencijalnu opasnost za okolinu. Kažu da se sjećaju da je prije nekog vremena rađeno proširenje kapaciteta brane, ali da znaju da tamo nema više prostora.
- Najava menadžmenta od prije tri godine da će povećati visinu brane jezera, za sada je ostala samo na obećanjima - rekao je za CAPITAL jedan mještanin.
„Alumina“ planira projekte zaštite
Međutim, direktor “Alumine” Zoran Stevanović kaže da je problem što deponija ima ograničen rok trajanja.
- To je jedno vještačko jezero koje se puni i svake godine mu se diže nivo. Ono se svake godine puni, ali mi imamo nekoliko programa sanacije od kojih će jedan već na proljeće krenuti. Prema tom programu već na proljeće ćemo prerađivati ono što se stvori u tekućoj godini, tako da neće biti problema - kaže Stevanović.
Potvrdio je da u prethodnih nekoliko godina nije rađeno ništa, osim studija koje su radili skupa sa univerzitetima kod nas i u Beču.
- Imamo više studija i prijedloga i rješenja za sanaciju. Dizanje zida brane na jezeru će se desiti ako bude moralo. To što neko iz nekog interesa priča gluposti, to je druga priča - kaže Stevanović.
U Inspektoratu RS kažu da kontinuirano vrše kontrole zagađivača životne sredine, objekata i postrojenja koji moraju posjedovati ekološku dozvolu, subjekata koji se bave upravljanjem otpadom, kontrole korišćenja i zaštite voda i drugih.
- Kada je u pitanju “Alumina”, sve kontrole koje je u ovoj kompaniji obavila urbanističko građevinska i ekološka inspekcija Republike Srpske, bile su u potpunosti uredne to jest bez utvrđenih nepravilnosti. Ova inspekcija po planu i programu rada upravo radi monitoring postrojenja i objekata ovog tipa i kategorije tako da će između ostalih i “Alumina” u narednom periodu biti predmet ponovne kontrole - naveli su u Inspektoratu RS.
Podsjećamo, kompanija “Pavgord” u vlasništvu fočanskog biznismena Gordana Pavlovića je početkom prošle godine postala vlasnik “Alumine”, najprofitabilnijeg dijela FG “Birač” u stečaju.
Njegova firma kupila je ove godine i zvorničku “Energoliniju, kao i “Mehaniku” – kćerku firmu Fabrike glinice “Birač” čime je upotpunila vlasništvo.
capital.ba
Podjeli: