Ubistvo Čarlija Kirka na Univerzitetu Juta Veli potreslo je Ameriku. Njegova smrt označava duboku političku podjelu i izaziva masovni lov na ubicu, dok nacija tuguje za izgubljenim vođom.

Usred sunčanog dana na kampusu Univerziteta Juta Veli, pred oko 3.000 okupljenih studenata i pristalica, odjeknuo je pucanj.

U 12:20 po lokalnom vremenu, dok je sjedio pod šatorom s natpisom "THE AMERICAN COMEBACK", 31-godišnji Kirk, jedan od najuticajnijih glasova američke desnice, pogođen je u vrat.

Trenutak prije toga, odgovarao je na pitanje iz publike o nasilju s oružjem. Njegov odgovor, "Brojeći ili ne brojeći nasilje bandi?", ostao je visiti u vazduhu.

Uslijedio je šok, panika i bijeg, dok su svjedoci opisivali stravične scene "fontane krvi" koja je šiknula iz Kirkovog vrata. Njegova supruga i dvoje male djece bili su prisutni na događaju.

Ubistvo koje je guverner Jute, Spenser Koks, odmah nazvao "političkim atentatom", pokrenulo je masovnu potjeru za snajperistom i gurnulo već duboko podijeljenu naciju u stanje šoka i straha.

Potjera za ubicom

Vlasti vjeruju da je smrtonosni hitac ispaljen s krova obližnje zgrade Losee Center, udaljene otprilike 180 metara od mjesta gdje je Kirk govorio.

Napadač, za kojeg se vjeruje da je djelovao sam i bio odbučen u crno, izveo je, prema riječima policije, "ciljani napad".

Video snimka koju je zabilježio jedan od posjetilaca prikazuje figuru kako trči i saginje se na krovu zgrade neposredno nakon pucnja. Ali - kako je uspio pobjeći?!

Odmah nakon atentata, univerzitetski kampus je u potpunosti zatvoren, a teško naoružana policija počela je pretragu od vrata do vrata u okolini, intenzivirajući lov na ubicu.

Dvojica muškaraca privedena su na ispitivanje, ali ubrzo su pušteni nakon što je utvrđeno da "nemaju veze s pucnjavom". Jedan od njih, Džordž Zin, optužen je za ometanje pravde. Ubica je i dalje u bijegu.

FBI pridružio se istrazi, a predsjednik Donald Tramp obećao je da će njegova administracija "pronaći svakoga ko je doprinio ovom zločinu".

Ko je bio Čarli Kirk?

Ubistvo Čarlija Kirka nije samo ugasilo život mladog oca, već je i obezglavilo pokret koji je on izgradio iz temelja, preoblikujući američku konzervativnu politiku. Kirk je brzo prošao put od Konzervativnog Vunderkinda do Trampovog saveznika.

Sa samo 18 godina, 2012. godine, Kirk je suosnovao Turning Point USA (TPUSA), organizaciju s misijom promocije konzervativnih ideja - slobodnog tržišta, fiskalne odgovornosti i ograničene vlade - na američkim univerzitetskim kampusima, tradicionalno liberalnim bastionima.

Ono što je počelo kao studentski aktivizam preraslo je u najveću i najuticajniju konzervativnu omladinsku organizaciju u zemlji, s ograncima na stotinama kampusa.

Kirk je postao ključni saveznik Donalda Trampa, a njegova sposobnost da mobilizuje mlade glasače i glasače iz manjinskih zajednica smatra se jednim od presudnih faktora Trampove pobjede na izborima.

S milionima pratilaca na društvenim mrežama i izuzetno popularnim podcastom "The Charlie Kirk Show", Kirkov uticaj sezao je daleko izvan univerzitetskim dvorana. Bio je "šaptač mladima američke desnice", kako ga je opisao New York Times, i figura čija je podrška mogla stvoriti ili slomiti političke karijere unutar Republikanske stranke.

Tokom godina, Kirkova se retorika zaoštravala. Postao je poznat po svojim provokativnim i često zapaljivim izjavama o "kulturnim ratovima", napadajući pitanja rase, roda i imigracije na način koji je polarizovao javnost.

Iako je u početku zagovarao odvojenost crkve i države, kasnije je doživio transformaciju, postavši jedan od najistaknutijih zagovornika hršćanskog nacionalizma. Tvrdio je da je odvojenost crkve i države "fikcija" i "izmišljotina sekularnih humanista", pozivajući hrišćane da preuzmu kontrolu nad svim aspektima društva.

Njegove metode, poput objavljivanja "Liste za nadzor profesora" koja je ciljala akademike s "radikalnim lijevim" stavovima, izazvale su osude i optužbe za stvaranje atmosfere lova na vještice. Reakcije na Kirkovo ubistvo bile su trenutačne i snažne, odražavaju duboku političku i emocionalnu ranu u američkom društvu.

Predsjednik Tramp obratio se naciji iz Ovalne kancelarije, nazivajući Kirka "patriotom" i "mučenikom za istinu i slobodu". Njegovu smrt okarakterisao je kao "mračni trenutak za Ameriku" i direktnu posljedicu "retorike radikalne ljevice". Naredio je da se sve američke zastave na saveznim zgradama spuste na pola koplja.

Osude su stigle sa svih strana političkog spektra. Demokratski lideri, bivši predsjednici i svjetski lideri, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, izrazili su saučešće i osudili političko nasilje.

Ali, na samom Kapitolu, pokušaj održavanja minute ćutanja pretvorio se u žestoku svađu između republikanaca i demokrata, ilustrujući koliko je politički diskurs postao otrovan.

Kirkovo ubistvo posljednji je i najtragičniji događaj u nizu politički motivisanih napada koji su potresli SAD posljednjih godina, uključujući dva pokušaja atentata na predsjednika Trampa, napad na supruga bivše predsjednice Zastupničkog doma Nensi Pelosi i ubistvo demokratske zastupnice u Minesoti.

Dok se potraga za ubojicom nastavlja, Amerika ostaje suočena s bolnom istinom o stanju svoje demokracije.

Za milione svojih sljedbenika, Čarli Kirk će postati mučenik čija će smrt dodatno osnažiti njihova uvjerenja. Njegov atentat nije samo zločin, već i simbol slomljene politike i opasne putanje kojom se kreće nacija, gdje se riječi sve češće zamjenjuju mecima, objavio je express.24sata.hr.

Nezavisne