Knjige nisu skupe ko vidi malo dalje od knjižare

U decembru 2018. godine Branka Čupić iz Laktaša je prodala prvu knjigu. Od tada je prodala hiljade naslova, ni sama im ne zna broj, a trgovinu je iz kakvog magacina ili antikvarijata preselila na - internet. Pod firmom „Zlatokosa knjižarka“ Branka svakodnevno prodaje desetine i desetine knjiga širom BiH.

Knjige je, kaže za naš portal, počela aktivno da kupuje kada je upisala studije srpskog jezika i književnost 2009. godine. Do tada je uglavnom čitala knjige iz kućne biblioteke njenih roditelja.

„Kako su književni apetiti rasli, tako se i biblioteka punila. Prva ideja za prodaju knjiga je došla iz praktičnih razloga: imala sam dosta duplih naslova, pa i istih izdanja. Odlučila sam se za onlajn prodaju. Nazvala sam se ’Zlatokosom’ i tako je počelo. Nemam evidenciju o tačnom broju prodanih knjiga. Knjige za prodaju sam počela kupovati od 2019. godine, ali sam i nastavila dopunjavati svoju biblioteku“, priča Branka.

Njena biblioteka broji oko 3.000 naslova i ti naslovi nisu u prodaji i trudi se da ih razdvoji, jer bi u suprotnom, kaže, sve ostalo njoj. U prodaji ima od 1.700 do 2.000 knjiga i taj broj se stalno mijenja, jer je svakodnevno dopunjava i svakodnevno iz nje šalje knjige novim vlasnicima.

„Knjige kupujem na veliko i na taj način nemam mogućnost izbora naslova, ali dobijam velike pogodnosti pri plaćanju. Samo tako jedan očuvan Stendal može da košta šest maraka. Knjige nisu skupe ko vidi malo dalje od knjižare. Prije nego što sam počela kupovati knjige za prodaju kupovala sam ih na buvljaku, kod Igora u Zenitu, preko oglasa u Hrvatskoj, pa su mi stizale u poštu koja je najbliža granici ili su ih prodavači ostavljali na sajmovima“, kaže Branka.

Knjige je, dodaje, ponekad kupovala i u knjižari, ali je do željene literature uglavnom dolazila povoljnije. Najskuplje knjige koje prodaje su zapravo one koje ne želi da proda.

„Ne znam da li je budućnost knjižara na internetu, ali bih rekla da sadašnjost jeste. Jednim dijelom zbog trenutne situacije, odnosno pandemije, drugim dijelom zbog brzog načina života, obaveza i navika mlađe čitalačke populacije. Pravi pozitivan primjer je izdavačka kuća ’Imprimatur’ koja savršeno osluškuje čitalačke potrebe čovjeka 21. vijeka. Bazirali su se na internet prodaju, uradili mnogo na kvalitetu sadržaja, poveza, dizajna i pristupačnim cijenama i sve upakovali u jednu finu priču“, ističe Branka.

Ponekad joj stignu knjige nad kojima se zamisli i tada joj prva misao bude: Bože, ko će ovo kupiti i šta će sa njima? Ali, takve knjige često odu prve. Ipak, najviše se prodaju klasici i stručna literatura vezana za književnost, jezik i umjetnost.

„Najteže je doći do stare dječije literature. Diznijevog ’Svijeta mašte’, Zmajeve riznice, Nevena, Vesele sveske i sličnih knjiga i časopisa. Pored toga, teško je doći i do očuvanih antikvarnih knjiga, izdanja SKZ-a i starijih izdanja antičke, dubrovačke i srednjovjekovne književnosti“, kazala je Branka Čupić.

G. Dakić

Tagovi: