Srpska pravoslavna crkva danas slavi Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, velikom hrišćanskom svetitelju i pustinjaku koji je svoj život posvetio postu, molitvi i istini pravoslavlja.

Naziva se Otšelnikom zbog čestih osamljivanja u pustinji, a u narodu je poznat kao Sveti Miholj, pa otuda i naziv praznika.

Sveti Kirijak – život u postu i molitvi

Kirijak je rođen 448. godine u Korintu, gdje je kao mladić postavljen za čteca Saborne crkve.

Sa osamnaest godina odlazi u Jerusalim, a zamonašio se u manastiru Svetog Jevtimija.

Živio je strogo monaški, držeći se posta i molitve, a tokom života razobličavao je jeresi i ostao upamćen kao stub hrišćanske vjere.

Upokojio se u 109. godini, 557. godine, u manastiru Svetog Haritona u Jerusalimu.

Ovaj svetac je još za života smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina, a bio je veoma aktivan u borbi za pravoslavlje izobličavajući jeresi, naročito origenizam.

Zaštitnik moreplovaca i iscjelitelj

Prepodobni Kirijak je bio poznat kao iscjelitelj bolesnih i utješitelj tužnih.

Iako nije želio da mu se pripisuju zasluge za čuda, narod ga poštuje kao zaštitnika moreplovaca.

Na današnji praznik u mnogim mjestima održavaju se vašari, litije, zavjetine i preslave.

Običaji i narodna vjerovanja

Prema narodnom vjerovanju, sa Miholjdanom nastupa prava jesen.

Kad su dani još topli, to doba se naziva Miholjsko ljeto.

Mnoge porodice slave Miholjdan kao krsnu slavu, a vjeruje se da su ljudi rođeni na ovaj dan posebno nadareni, blagosloveni i srećni u životu.

Šta se danas radi, a šta ne

Prema starom običaju, na Miholjdan se ne radi po kući – ne čisti se, ne usisava, niti se obavljaju poslovi „pod krovom“.

Međutim, radovi u polju i na otvorenom treba da se završe, kako bi se spremno dočekala zima.

Ovaj običaj potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali posljednji poljoprivredni radovi prije hladnih dana.

Zašto se na Miholjdan ne vjenčava

Postoji i narodno vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati.

Prema predanju, ovaj običaj potiče iz starih vremena kada su uoči zime svi bili zauzeti radom u polju, pa se vjerovalo da mladenci ne bi mogli okupiti goste jer su ljudi bili zaokupljeni pripremama za zimu.

Glas Srpske