Zbog rizika od malarije, Zavod za transfuziju RS je uveo ograničenja rigoroznija nego u SAD ili Kanadi.

Dok su zbog ljetnje sezone zalihe krvi na minimumu, u službama za transfuziju odbijaju mlade i zdrave davaoce, ako su putovali u takozvana ''malarična područja''.

U takvoj situaciji našao se Pavle Koljančić (19), koji se vratio sa školovanja u Indiji.

- Rekli su mi da 15 godina ne mogu davati krv, zbog rizika od malarije, iako sam uredno vakcinisan protiv ove bolesti i nikad nisam bolovao od nje – kaže Pavle.

Objašnjeno mu je da može postati davalac jedino ako uradi test krvi na antitela malarije i ako nalaz bude uredan. Ova pretraga se, međutim, ne radi nigdje u BiH, a u Beogradu, gdje je najjeftinija u regionu, košta oko 50 KM. Uzorak se može dati i u nekoj od privatnih laboratorija u Banjaluci, koje krv šalju u Beograd, ali i ovdje uslugu plaća pacijent.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da pacijent “može predati zahtjev za refundaciju troškova”, koji će “razmotriti nadležne službe”, ne odgovarajući jasno na pitanje da li Fond snosi troškove.

Dr Jasmina Jovanić, šefica službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuziju RS, objašnjava da se uzročnici malarije mogu „skrivati“ u tijelu zdravog prenosioca i do 15 godina, pa je oprez neophodan. Dodaje da za one koji su u rizičnim područjima živjeli duže od šest mjeseci „zabrana“ darivanja krvi ne traje 15 godina, nego – do kraja života, sve dok ne urade pomenuti test.

- Tako je propisano u Vodiču Evropskog komiteta za transfuziju i mi se toga pridržavamo – kaže dr Jovanić.

Prema podacima koje je publikovao Hrvatski zavod za transfuziju, u drugim zapadnim zemljama, poput SAD i Kanade, zabrana darivanja krvi zbog rizika od malarije traje maksimalno tri godine.

Rigoroznim pravilima u RS, ipak nisu obuhvaćeni svi davaoci, jer za njih ni ne znaju. „Malarična područja“ obuhvataju više od pola svijeta: srednji i daleki istok i južnu Aziju, uključujući Kinu i Indiju, te podasaharsku Afriku i Južnu Ameriku.

Duška Kudra (24) je nakon dužeg boravka u Argentini, po povratku u Banjaluku bez problema darovala krv.

- Niko mi nije ni spomenuo malariju, niti me bilo šta pitao. Popunila sam formular i na pitanje: „da li ste u posljednjih šest mjeseci boravili u inostranstvu“ odgovorila sa „ne“, jer je od mog povratka iz Argentine prošlo više od pola godine – kaže ona.

U Zavodu za transfuziju tvrde da, bez obzira na upitnik, nema propusta, jer svakog davaoca pitaju da li je putovao van Evrope.

Davaoci nisu svjetski putnici

Miro Anđelić, predsjednik Saveza udruženja dobrovoljnih davalaca krvi RS, kaže da rigorozna pravila vezana za malariju, neće ugroziti prikupljanje krvi u RS, jer većina od oko 10.000 davalaca iz RS su „ljudi skromnijih primanja“, koji „ne putuju dalje od Srbije ili Hrvatske.“

(EuroBlic)