Pismenost danas ne podrazumjeva samo prepoznavanje slova i umijeće pisanja i čitanja, već i poznavanje osnovnih pravopisnih i gramatičkih pravila maternjeg jezika, uzimajući u obzir oba pisma – ćirilicu i latinicu.

Prema posljednjem popisu u Srbiji ima oko 164 884 nepismenih, od kojih više od 80 procenata čine žene. Međutim, imajući u vidu česte pravopisne greške koje ljudi svakodnevno čine (naročito na internetu) dobijamo poražavajući podatak da su čak i formalno obrazovani ljudi, sa završenim fakultetima, u stvari funkcionalno nepismeni.

Bilo da pišu ćirilicom (koja je po Ustavu zvanično pismo) ili latinicom kao ravnopravnim pismom, Srbi najčešće prave ovih 15 pravopisnih grešaka. Skrećemo vam pažnju na njih i dajemo ispravke istih, sa ciljem da se nepismenost jednom za svagda iskorjeni. Sačuvajmo i poštujmo srpski jezik, jer bez jezika nema ni nacije.

1. Ako NEZNAŠ, onda zaista ne znaš. Ipak, vrlo je lako naučiti koja se četiri glagola sa negacijom u srpskom jeziku pišu spojeno – neću, nisam, nemoj i nemam. Ostale negacije glagola pišu se odvojeno. Dakle, pravilno je NE ZNAM, NE MOGU, NE ŽELIM, NE UMIJEM, NE VRIJEDI, NE ČEKAJ ME…

2. Gorenavedeno pravilo važi samo za glagole. Kod pridheva i imenica rječca NE srasta sa drugom riječi, pa tako imamo NEČOVJEKA, NEZNANJE, NEZRELOG ILI NEPISMENOG, a NE – NE ČOVJEKA, NE PISMENOG…

3. DALI ste vi ovo razumjeli? Jeste, ako reč DALI shvatate samo kao glagol DATI upotrebljen u 2. licu množine perfekta. DA LI se kao pitanje uvijek piše odvojeno. Kao i JE LI, BI LI, HOĆEMO LI… Skraćeni oblici pišu se ovako: DA L’, JE L’… NIKAKO BEZ APOSTROFA I NIKAD SPOJENO!

4. JER vam srpski jezik zaista toliko težak, JEL ste bili lijeni u školi da ga naučite? Nikada ne miješajte JER I “JEL”, premda ne samo da nisu iste vrste riječi, već riječ “JEL” ne postoji. Piše se samo JE L’ umjesto JE LI.

5. Ne piše se HVALI, nego FALI. Nije PROTESTVOVATI, već PROTESTOVATI. Nikako EURO, nego EVRO. Ne PRECJEDNIK, već PREDSJEDNIK… Ali, POTPREDSJEDNIK, a ne PODPRECJEDNIK! Nije RADOSAN i ČASAN već RADOSTAN I ČASTAN. TRENUCI I ZADACI pravilno je umjesto TRENUTCI I ZADATCI. Kaže se IZVINIO sam se, a ne IZVINUO sam se (od glagola IZVINITI SE).

6. Pišemo JA BIH, ali TI BI, ON BI, MI BISMO, VI BISTE, ONI BI. NIKAKO JA BI i TI BIH!

7. BIO, RADIO, POPRAVIO, UREDIO, NAMJESTIO… Već i vrapci na grani trebalo bi da znaju da BIJO nije odlika pismenog čovjeka.

8. Ako sumnjate da ste od nekoga viši, onda sigurno bolje poznajete jezik od onoga ko SUMLJA da niste VIŠLJI.

9. Ako putujete kolima i jedete kašikom vi ste bolji poznavalac jezika od nekoga ko putuje SA KOLIMA ili jede SA KAŠIKOM. Naročito ako jede S’ KAŠIKOM, mora mu se objasniti da apostrof NIKADA ne ide uz skraćeni oblik prijedloga S, čak i kada se pravilno upotrebljava (npr. S NAMA, S NJIM).

10. – U VEZI TOGA želiš da se konsultuješ SAMNOM?
– Ščim?
Kaže se U VEZI SA TIM i SA ČIM ili S ČIM, a ne ŠČIM. SAMNOM nikako ne može biti ispravno, jer je pravilno SA MNOM, SA TOBOM, SA NJOM…

11. SVO VRIJEME nisam SNIKIM želeo da se družim na ekskurziji.
SVE VRIJEME bio si samo u zabludi da se piše SNIKIM umjesto pravilnog NI SA KIM, kao što se piše i NI SA ČIM, NI SA JEDNIM… I kao što se kaže SVE VRIJEME, a ne SVO VRIJEME.

12. Obzirom da sam bijo na koncertu, vido sam mnogo slušaoca i gledaoca u sali.
S OBZIROM NA TO da sam BIO na koncertu, VIDIO sam mnogo SLUŠALACA I GLEDALACA u sali.

13. Dr. Ristić je najstrožiji ljekar u bolnici.
Iza skraćenice za oznaku profesije “dr” NIKADA se ne piše tačka, jer je “dr.” sa tačkom skraćenica za riječ DRUGI odn. DRUGO, a koristi se najčešće prilikom nabrajanja. Kaže se NAJSTROŽI, jer pravilna komparacija pridjeva glasi ovako: STROG – STROŽI – NAJSTROŽI, kao i VISOK – VIŠI – NAJVIŠI.

14. – Dobar dan, želite li burek za ponijeti.
– Da, ješću ga kući.

Pravilno je ZA NOŠENJE i KOD KUĆE.

15. – Poćiću ka Beograđanci i čak šta više popeću se na njen zadnji sprat.
Piše se POĆI ĆU, ČAK ili ŠTAVIŠE (pleonazam je pisati i ČAK i ŠTAVIŠE) i Beograđanki (jer je naziv zgrade Beograđanke nastao od vlastite imenice koja označava stanovnicu Beograda). Zadnji se koristi u smislu posljednji. Ispravno je pisati i ZADNJI I POSLJEDNJI.

Kako biste provjerili vaše znanje pravopisa i gramatike, odigrajmo jednu igru. U sljedećem tekstu pronađite greške i ispravite ih. Ostavite nam komentar sa brojem grešaka koje ste pronašli. Biće nam drago da zajedno negujemo naš jezik.

Nerazumijem tvoju ne zahvalnost, jel ti je ipak pomogao i pozajmio ti nekoliko eura kad ti je hvalilo i ni si imao. Sumljam da bih ti učinio isto za njega. Stobom se nikad nezna. Dal da ti čovjek pomogne koliko može, ili da ti u opšte nepomogne. Nezahvaljuješ se nikad nikome.

(opanak.rs)