Aleksandar Dragić iz Banjaluke, ima 20 godina i ponosni je vlasnik 13 kompleta narodnih nošnji sa prostora Bosne i Hercegovine.

Kako kaže, posebno je ponosan na đerdan koji je star preko 100 godina, a koji je prvi put nošen na dan atentata na austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. U svojoj kolekciji posjeduje i veliki broj  raritetnih komada nošnje kao što su zubuni i pregače koji potiču s kraja XIX  i početka XX vijeka.

''Veći dio kompleta koji posjedujem potiče sa područja BiH, a odrđeni broj kompleta je iz Srbije. Nošnje iziskuju rad, trud i ljubav. Uvijek ima posla oko njih, dosta vremena sam uložio u njihovo održavanje i stalno radim na njima kako bi lijepo izgledale'', kazao je Dragić za portal ''mojabanjaluka.info''.  

Svakako ovo nije sve čime se on bavi, naime pored sakupljanja nošnji, ovaj čuvar tradicije od zaborava izrađuje dijelove narodnih nošnji.

Aleksandar već deset godina igra fokllor u RKUD ''Pelagić'', pa je tako nastalo interesovanje prema starinama.  

''Svakako, trebam biti zahvalan i svojim bakama, koje su mi u naslijeđe ostavile neke starine'', govori ovaj vrijedni mladić koji pored foklklora, volontira na ''Dukatfestu'' i ''Kozara Etno''.

''Ovakav vidi volontiranja donosi nove kontakte, takođe imam prilliku da upoznam kulturu, nošnje i običaje iz cijelog svijeta, a što je veoma značajno za mene. Jer svaki novi festival donosi nova iskustva i znanja. Na ''Dukatfestu'' koji je u junu održan u Banjaluci, od ansambla iz Indije, dobio sam na poklon njihovu narodnu nošnju. Preciznije to je nošnja iz regije Punjabi'', kazao je Dragić i dodao da je u matičnom društvu u kojem igra postavio koreografiju igara i pjesama, a koja će se premijerno izvesti na godišnjem koncertu ''Pelagića''.

Dragić, takođe, napoimnje da su nošnje predstavljale simbol našeg naroda i običaja koji se vežu za naš kraj. Kako kaže, malo toga  možemo reći o nošnjama, jer one svaka za sebe priča svoju priču.

''Nošnje su odražavale, spretnost, znanje i talenat djevojaka koje su svoje nošnje izrađivale najbolje što su znale kako bi se pokazale u društvu u najboljem izdanju'', kaže Dragić koji se najviše zainteresovao za nošnje sa područja Kozare i Potkozarja.

Upravo iz tog razloga obratio se menadžementu Muzeja Kozare u Prijedoru i zahvaljujući njohovoj susretljivosti postavio izložbu koju su Prijedorčani prihvatili s oduševljenjem, jer su kako kaže pored nošnji tog kraja imali priliku da vide i ostale nošnje koje su dio njegove kolekcije.

‘’Sa velikim zadovoljstvom mogu da istaknem da je izložba protekla izuzetno zapaženo,a čemu svjedoči veliki broj posetilaca, i pozitivni komentari stručnih ljudi'', kazao je. 

Dragić, ne krije da ima želju da izložbu pokaže i Banjaluci.

''Nadam se da će ključni ljudi Muzeja Republike Srpske imati sluha i razumijevanja, te da ću izlagati i pred Banjalučanima. Očekujem da će imati sluha i razumijevanja za moj rad i trud'', navodi Dragić koji iza sebe ima četiri uspješne izložbe.

Pored Prijedora izlagao je na ''Bisernoj grani'' u Futogu, Prvom festivalu folklora u Orlovači, kao i na Seminaru foklora u Zenici.

''U krizi očuvanja narodne tradicije kao i sve većem uticaju tehnologije na svakodnevni život ljudi, mogu slobodno da istaknem da su se nošnja i sama tradicija nekako našle u drugom planu. S druge strane raduje me činjenica da se javlja sve veći broj entuzijasta i zaljubljenika u nošnju kao naše bitno kulturno naslijeđe’’, zaključuje na kraju ovaj mladić koji uveliko radi na novim projektima.  

 PIŠE: DARIO STANKOVIĆ