Uzgoj industrijske konoplje doživljava nevjerovatan rast u Srbiji, a razlog je dobra zarada od prodaje cvijeta i zrna.
U toku 2015. godine, konoplja je bila zasađena na površini od 60 hektara, u 2016. na 250, a 2017. godine na čak 500 hektara. Razlog je dobra zarada od prodaje cvijeta i zrna. Iako je najviše zasada u Vojvodini, prošle godine pojavili su se i proizvođači iz Centralne Srbije.
Maja Timotijević, predsjednica udruženja “Konoplja”, kaže za “Blic” da je sama procedura registrovanja proizvodnje relativno brza, a da se sjeme može kupiti u Srbiji.
“Kod nas su dozvoljene da se uzgajaju samo dvije vrste, dok je u EU dozvoljeno čak 46 sorti. Uzgajanje industrijske konoplje može da bude veoma rentabilno, ali u startu morate da se odlučite da li sijete za zrno ili recimo cvijet, ili da li ćete prerađivati stabljiku. Očekivanja su da dobijete od 600 do 800 kilograma zrna po hektaru. Zrno se uglavnom cijedi i dobija se ulje, a onda od onog što ostane, tzv. pogače, prave se brašno i proteini. Cijena otkupa zavisi od tržišta, a kilogram zrna se kreće od 1,5 do 3 evra”, kaže Timotijević.
“Građevinski materijal od konoplje je izvanredan po svim svojim karakteristikama. Vatrootporan, vodopropustan, akustički tih, testiran na buđ, termite i glodare, pravi uštedu na grijanju ili hlađenju u odnosu na konvencionalne materijale i do 60 odsto. Takođe je bez alergena. Napravili smo seriju blokova i jedini smo u Srbiji koji to radimo. Već smo napravili u blizini manastira Manasija takvu kuću od 230 kvadratnih metara i sada planiramo da zasijemo konoplju na 800 hektara”, ispričao je Bogdanović za “Blic”.
Nakon obrade stabljike dio koji otpadne može i da se balira, pa da se onda od njih prave veoma kvalitetni briketi za grijanje. Industrijska konoplja je veoma zahvalna za uzgajanje, jer praktično nemate nikakvu obavezu oko nje nakon što je posijete.
