Šest povratničkih porodica samo u zaselak Šobatovac, na području Bosanskog Petrovca, već 15 godina od povratka nema struju u svojim domovima i prisiljene su zimi iznova se seliti u podstanare, kod rodbine ili, neki rijetki, u stan dobijen od firme, kažu u mjesnoj zajednici Kapljuh.
Jedan od njih je Rajko Banjac, koji se sa porodicom u ovaj zaselak vratio 2000. godine.
“Kuće su obnovljene, ali i dalje nemamo struju. Snalazimo se sami. Zbog djece nisam tu stalno, jer je teško biti bez struje. Srećom, od firme sam dobio stan u Petrovcu pa tamo budemo. Faktički se dva puta godišnje selimo. A najradije bismo bili u svojoj kući. To želimo. Odemo i vikendom, predeveramo nekako ta dva dana bez frižidera, bez ičega”, kaže Banjac.
Iz Unije za održivi povratak i integracije BiH napominju da je, prema podacima od prije dvije godine, i to samo u 50 najugroženijih opština, tada bez struje bilo više od 1.800 povratničkih porodica.
“Teško je živjeti bez struje pa zimi odu negdje, a tokom ljeta su tu, rade, obrađuju njive”, dodaju u Uniji i napominju da su problem ograničena sredstva za elektrifikaciju.
S ciljem bržeg rješavanja elektrifikacije povratničkih naselja i domova, juče je u Sarajevu potpisan memorandum o razumijevanju i saradnji između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskih ministarstava izbjeglih i raseljenih, entitetskih ministarstava energije, rudarstva i industrije te elektroprivreda u BiH.
Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, nije mogla precizirati koliko još povratnika čeka na struju ističući da će nakon javnog poziva za projekat elektrifikacije za 2015. godinu znati kolike su potrebe.
Naglasila je da je od 142 opštine u BiH, čak njih 90 izrazilo takvu potrebu. Ona je kazala da se ne može govoriti o održivosti povratka, posebno gdje je veći broj povratnika bez struje.
“Memorandumom će biti skraćene administrativne procedure za šest mjeseci, koliko su čekani saglasnosti i dogovori nas o elektrifikaciji. Svi su preuzeli određena prava i obaveze i tako će elektroprivrede raditi besplatno projektovanje, besplatno tehničko opremanje i besplatan nadzor. Najvažnije je da će povratnici dobijati priključenje bez ikakve naknade. Do sada je bilo plaćanja dijela elektroopreme”, istakla je Semiha Borovac.
Dodala je da će ministarstva izdvajati iz budžeta novac za zajedničke projekte elektrifikacije preko Fonda za povratak BiH.
“Radi se o značajnim projektima, koji su tehnički i finansijski vrlo zahtjevni. Od 2008. godine uložili smo preko 15 miliona KM da bismo proveli rasvjetu u 2.200 kuća. Još su veliki zahtjevi”, kazala je Semiha Borovac.
Napomenula je da je 2013. godine procijenjeno da su potrebne 1,2 milijarde KM, te je elektrifikacija proces koji će trajati.
Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica RS, rekao je da sve programe odranije prate procesom elektrifikacije i da nijedna kuća koja bude urađena u ovoj godini ne može biti bez struje.
Edin Ramić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, kazao je da nekad i elektrodistribucije sporo reaguju pa elektrifikacija zna trajati nekoliko mjeseci, te da su najveći izazovi usamljeni povratnici, mahom u istočnom dijelu BiH, te Livnu i Tomislavgradu, gdje mrežu treba dovesti zbog jedne porodice, što su skupi projekti.
