VELIKI USPJEH BEOGRADSKIH LJEKARA: Djevojci spasena materica da bi mogla da rađa
U GAK “Narodni front” urađena je jedan od rijetkih operacija, gdje je mladoj pacijentkinji sačuvana materica, kako bi mogla jednog dana da se ostvari kao majka.
Radi se o Beograđanki (26) kojoj su ljekari ustanovili uznapredovali karcinom grliće materice. U takvom stadijumu, ovaj rak najčešće se liječi operacijom i to potpunim uklanjenjem materice, jajnika, da bi se pacijentkinji sačuvala živa glava.
– U posljednje vrijeme primetno je da se ova vrsta karcinoma javlja kod mladih žena sve češće, pogotovu kod onih koje nisu rađale. Tada razmatramo mogućnost odstranjivanja dijela grlića materice, da bi ostavili tim ženama mogućnost da u budućnosti zatrudne – objašnjava prof. dr Vladimir Pažin iz GAK “Narodni front”.
Odgovornost ljekara je u ovim situacijama velika, nasuprot željama pacijentkinja. Često vagaju. Neko će pomisliti da se radi nekakvom eksperimentu, jer se, između ostalog, procjenjuje i mogućnost od ponovnog javljanja bolesti, ako se ne ukloni cijela materica.
– Nije samo operacija problem. Na tankoj smo granici da li nam je procjena dobra. Pacijent mora da pristane na takvu vrstu rizika, a na nama je da procjenemo da taj rizik ne bude veliki. Nećemo praviti eksperment. Ali ne možemo ni na sebe da preuzmemo takvu odgovornost, s obzirom na to da se radi o smrtonosnoj bolesti – ističe prof. dr Pažin.
Koliko se rijetko i sami ljekari usuđuju na ovakve intervencije, slikovito objašnjava statistika GAK “Narodni front”. Od 140 histerektomija (uklanjanja materice), koliko ih godišnje urade, samo kod jedne pacijentkinje intervencija spasavanja materice bude ispravna odluka.
Operacija se radi na uobičajeni način. Tokom intervencije dva puta se laboratorijski provjerava koliko je tkivo zahvaćeno karcinomom. Nekada od tih rezultata zavisi kako će se operacija završiti. U slučaju dvadesetšestogodišnje Beograđanke, ove analize su pokazale da ima smisla da se materica sačuva. Međutim, da li su donijeli dobru odluku definitivno će se znati nakon tri nedjelje, kada stižu rezultati histologije.
Žene koje su imale ovakvu intervenciju, trudnoću mogu da iznesu u nešto više od 50 odsto slučajeva, navodi doktor.
Manjkavost sistema
Definitivna manjkavost našeg zdravstvenog sistema je što ne postoji jedinstvena baza podataka koliko mladih žena dobije rak grlića materice. Eventualno postoje samo podaci ustanova u kojima se liječe. Poznato je da je sa više 1.300 novooboljelih i približno 500 umrlih žena, rak grlića materice drugi je vodeći uzrok oboljevanja i četvrti uzrok umiranja od raka među našom ženskom populacijom.
– Mnogo se toga promjenilo u našoj zemlji i to je razlog zašto sve više mladih žena dobija ovu bolest. Socijalno-ekonomski status je usko povezan sa promiskuitetom, mijenjanjem seksualnih partnera i infekcijom. Prema svjetskim podacima, djevojke sada sa 16 godina stupaju u seksualne odnose i tada bi morale svake godine da odlaze na pregled. Mi, kao država, imamo zaostatak u skriningu grlića materice od skoro 20 godina. Stvar je u tome što nemamo resursa, ni ljudskih ni materijalnih, da bismo prvo nadoknadili taj zaostatak – upozorava prof. dr Pažin.
