Trnovo: 25 godina od stradanja
U Crkvi Svetog ÄorÄ‘a u Trnovu danas je služen parastos za 124 srpska civila i pravoslavnog sveÅ¡tenika Nedeljka Popovića koje su prije 25 godina na najsvirepije naÄine ubili pripadnici muslimansko-hrvatskih formacija.
Nakon parastosa stradalim Srbima položeni su vijenci u spomen-kapelu.
Tokom proteklog rata u Trnovu i njegovoj okolini izvrÅ¡eni su najmostruozniji zloÄini – ubistva noževima, maljevima, davljenjem, paljenjem. Najveći broj srpskih civila stradao je na danaÅ¡nji dan.
Pravoslavni sveÅ¡tenik iz Trnova Nedeljko Popović zvjerski je muÄen, a potom ubijen, dok je pravoslavni hram zapaljen.
MeÄ‘u ubijenima gotovo polovina bile su žene – njih 48, te Äetvoro djece. NajmlaÄ‘a žrtva imala je 18 mjeseci, a najstarija 96 godina. Posmrtni ostaci 11 ubijenih joÅ¡ nisu pronaÄ‘eni.
Spaljeno je i uniÅ¡teno 13 naselja, srpsko stanovniÅ¡tvo je protjerano iz 14 naselja, a postoje Äetiri stratiÅ¡ta srpskog življa.
Milena Vitković, Äiji je bratić osmanaestomjeseÄni Milun TeÅ¡anović stradao u Ledićima u junu 1992. godine zajedno sa majkom od 20 godina i ocem od 23, ispriÄala je da su ovoj bebi lomljene noge i ruke, te da je u napadu na to selo izgubila Älanove tri najbliže familije.
Prema njenim rijeÄima, Milunovo i tijela njegovih roditelja pronaÄ‘ena su 10 godina nakon Å¡to je nad njima izvrÅ¡en monstruozan zloÄin, u predjelu Treskavice, na prevoju Javorska kosa.
“Jednu te istu priÄu priÄam 25 godina, a niko je ne Äuje”, rekla je Vitkovićeva, te dodala da je narod Trnova ojaÄ‘en, a dodatno i time Å¡to pravda nikada nije zadovoljena.
Potpredsjednik Organizacije porodica poginulih, zarobljenih i nestalih lica Trnova Goran Timotija rekao da joÅ¡ niko nije odgovarao za ove zloÄine, mada su poÄinioci poznati.
Timotija je apelovao da pravosudne institucije u BiH konaÄno poÄnu da rade svoj posao, jer je nezamislivo da ni Äetvrt vijeka joÅ¡ niko nije osuÄ‘en za stradale u Trnovu, koje je, prema broju poginulih u odnosu na broj stanovnika, druga opÅ¡tina u Republici Srpskoj koja je najviÅ¡e stradala u proteklom ratu.
On je napomenuo da je Organizacija, u saradnji sa RepubliÄkim centrom za istraživanje rata i ratnih zloÄina, dostavila nadležnom tužilaÅ¡tvu dokazne materijale – slike, video-snimke, te drugu dokumentaciju do koje je mogla doći, ali se pred Sudom BiH vodi proces samo protiv Edhema Godinjaka, Medarisa Å arića i Mirka Bunoze.
Timotija, kome su stradali otac i ujak, kaže da Sud BiH parcijalno dijeli pravdu, odnosno da nema pravde za preživjele Älanova porodica poginulih, te da veliki broj Älanova tih porodica zbog smrti nije doÄekao presudu za zloÄine u Presjenici, Ledićima i drugim mjestima.
Prema njegovim rijeÄima, Institut za nestala lica BiH ne radi niÅ¡ta, a kao dokaz tome je i Äinjenica da je tokom proÅ¡le godine izvrÅ¡ena jedna ili dvije identifikacije nestalih Srba.
Timotija je istakao da ova organizacija ima punu podrÅ¡ku vlasti u Republici Srskoj, ali da su nemoćni da bilo Å¡ta urade protiv onih koji utiÄu na rad Suda i TužilaÅ¡tva BiH.
VrÅ¡ilac dužnosti zamjenika naÄelnika Trnovo Nenad MiÅ¡ović rekao je da je danaÅ¡nji dan tužan za kompletno Trnovo, kada je u brutalnim zloÄinima stradao veliki broj civila.
“Nadam se da će pravda na kraju pobijediti i da će sve one koji su poÄinili te zloÄine stići zaslužena kazna”, poruÄio je MiÅ¡ović.
On je pozvao pravosudne institucije u BiH da zloÄinci budu pronaÄ‘eni, da im bude presuÄ‘eno i da se “stavi taÄka” na predmete o stradanju Srba iz Trnova.
Danas je položeno cvijeće i zapaljene su svijeće i na spomen-obilježje na prevoju Rogoj podignutom za 186 borca Vojske Republike Srpske iz Trnova, Kalinovika, FoÄe, Gacka i Bileće koji su stradali braneći stanovnike Trnova.



