Ako matora Zenga i profesor Helingen nisu uspjeli da zaustave Teksa Vilera i darkvudskog Duha sa sjekirom, izvjesno je da to neće moći da učini ni zloglasni covid-19. Uprkos pandemiji, Treći međunarodni salon stripa održan je u Kamenoj kući na banjalučkoj tvrđavi Kastel.
Predsjednik Udruženja strip-autora i obožavalaca stripa Republike Srpske „Deveta dimenzija“ Zoran Pejić rekao je za portal mojabanjaluka.info da je iz moralnih razloga bilo veoma teško organizovati ovogodišnji salon stripa.
„Nisam želio da se neko zarazi ili da napravimo klaster „salon stripa“. Zbog toga smo otkazali zvanično otvaranje. Gosti koji su trebali doći iz Italije nisu došli zbog pandemije. Odustali su i gosti iz regiona“, kaže Pejić.
Udruženje „Deveta dimenzija“ će ove godine predstaviti nova izdanja – strip-album Milana Jovanovića „Džejson Brajs“, „Luftbalon“ Milorada Vicanovića i novo izdanje popularnih „Stripovijetki“ Milana Mladića i Predraga Ikonića nastalih prema djelu Petra Kočića u italijansko-srpskoj verziji.
„U okviru Salona nalazi se 11 izložbi. Predstavljen je rad Vanese Belardo, a naša želja je bila da njenim dolaskom u Banju Luku obilježimo i 20 godina postojanja „Dampera“. Na izložbi mogu da se vide i radovi Paskala del Vekija, Đorša Kontrelija i Valtera Venturija koji crtaju Zagora, Teksa i Dilana Doga“, kazao je Pejić.
Na izložni se nalaze i radovi škole stripa iz Prnjavora koja se održava i u Srpcu i u Derventi. Posjetioci mogu da vide i radove malih strip crtača iz „Akva libre“, kao i ženski rukopis iza kojeg stoje Tanja Stupar Trifunović i Tanja Vidojević. Pejić kaže da će njihoh strip „More je bilo mirno“ biti objavljen za desetak dana. Na Salonu je predstavljeno i novo izdanje „Devete dimenzije“ koje potpisuje Milan Jovanović, kao i „Ova mašina ubija fašiste“ Filipa Andronika i Senada Mavrića.
„Strip je danas drugačiji u odnosu na stripove sa kojima smo odrastali. Ti stripovi, poput Zagora, Teksa i Bleka, izlaze i danas u standardnom formatu od 96 ili 126 strana i koštaju četiri marke, ali cijena nekih epizoda može da ide i do 40-50 maraka“, kaže Pejić.
Ozbiljniji stripovi, poput Asteriksa ili Taličnog Toma, više ne mogu da se kupe na kioscima, samo u knjižarama. Pejić kaže da je standard pomjeren i u svijetu devete umjetnosti, a to se najbolje vidi na stripovima poput „Džeremaje“ ili radovima Huga Prata.
G. Dakić
