Dan se provodi u strogom uzdržanju i postu. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer to podsjeća na prolivenu krv Jovanovu
Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja je crkveni praznik koji je ujedno i jednodnevni post. Proslavlja se 11. septembra (tj. 29. avgusta po starom kalendaru), kada se Crkva sjeća velikog propovjednika i prethodnika Isusa Hrista — Sv. Jovana Krstitelja, i njegovog mučeničkog stradanja.
Događaj koji je bio povod za uspostavljanje ovog praznika
Irod Antipa, sin Iroda Idumejca (37. p. n. e.) oženio se (po drugi put) Irodijadom, ženom svoga brata Filipa. Zbog tog nemoralnog čina, Sv. Jovan ga je bez straha izobličavao pred svima. Na rođendan Iroda Antipe, Irodijadina kći, pošto je prethodno igrom ugodila Irodu, a po nagovoru njene zle majke, tražila je od Iroda, i dobila, glavu Sv. Jovana Krstitelja. Tako je stradao veliki prorok sveti Jovan Krstitelj. Irodijada je zakopala glavu u svom dvorcu, a tijelo su učenici Jovanovi sahranili u Sevastiji – stara Samarija, u Palestini.
Ovaj praznik slavi se od davnina, a svjedočanstva postoje od V vijeka, u besjedama Petra Hrizologa, prezvitera Hrisipa. Dan se provodi u strogom uzdržanju i postu. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer to podsjeća na prolivenu krv Jovanovu.
U Hercegovini na ovaj dan poste, ne rade teže poslove i naročito vode računa da ne rade ništa oko sjemenja, čak paze na koji je dan palo usjekovanje, pa ako je to ponedjeljak, na primjer, onda svakog ponedjeljka u godini izbjegavaju da se bave sjemenom. U nekim selima se dogovore da se oranje započne sutradan po Svetom Jovanu i odrede ko treba da prvi počne.
I u Šumadiji poste, ne rade teže poslove i misle da je ovo dobar dan da se beru ljekovite trave. Na taj dan djeci ne daju da jedu paradajz, breskve, jabuke i bilo šta drugo crvene boje. Samo žene rade oko sjemena, ostavljaju ga za sljedeću godinu i spremaju zimnicu.
Pravoslavni poste na ovaj dan, a dosta njih ne jedu ništa sve do mraka.
