Zbog velike potražnje, drvna sječka za koju godinu mogla bi biti skuplja nego sada mazut, pa je izgradnja nove toplane na ovaj energent krajnje ishitrena.
Smatraju ovo stručnjaci, koji su se oglasili povodom najave gradonačelnika Igora Radojičića da Grad ima „ludu ideju“ da u ovoj godini grijanje na mazut zamijeni jefitnijim energentom.
Predlog odluke o raspisivanju tendera za izbor partnera za izgradnju nove toplane trebalo bi da se nađe već na sjednici Skupštine u martu.
Penzionisani profesor Mašinskog fakulteta, Veljko Đuričković, i jedan od projektanata sadašnjeg toplifikacionog sistema Banjaluke, tvrdi da je ideja o toplani na drvnu sečku loše rješenje.
Podsjeća da u krugu od 50 kilometara već postoje dvije toplane na ovaj energent – u Prijedoru i Gradiški, kao i dvije kotlovnice u Banjaluci, zbog čega bi moglo doći do nestašice drvene sječke.
– Cijena će u narednim godinama neminovno da raste, obzirom na nagli rast potrošnje i ograničenu količinu, pa će već nakon dve, tri godine energija iz drvnog otpada biti skuplja od energije mazuta, a svaka Toplana gradi se za period od najmanje 30 godina – pojašnjava Đuričković.
Ističe da su i nove toplane na Starčevici i u Kosmosu izgrađene bez bilo kakvog uvida domaće stručne javnosti u ekonomsku i tehničko-tehnološku opravdanost, a „njihova izgradnja pravdala se nižom cijenom energije“.
– Iz ovog primjera se vidi očigledan amaterizam u realizaciji ovako skupih projekata, u kojima se potpuno zanemaruje nacionalni interes. To je posljedica činjenice da se ovakvi projekti osmišljavaju u kabinetima gradske uprave, umjesto u institutima i fakultetima – upozorava on i dodaje da bi bolje bilo da Banjaluka razmišlja o projektu gasifikacije.
Nelogično je, kaže, ulagati u modernizaciju toplana, ako se ne razmišlja o otklanjanju uzoraka lošeg poslovanja.
Drugi stručnjaci iz oblasti energetike, upoznati sa radom Toplane, zamjeraju što se u zamjenu enegrenta ide naprečac, bez preciznog plana. Oni su saglasni sa izjavama v.d. direktora banjalučke Toplane, Miće Milovanovića, koji je u nekoliko navrata isticao da su glavni problem Banjaluke zgrade koje nemaju dobru toplotnu izolaciju.
– Najviše toplote se izgubi u stanovima i dok Banjaluka ne riješi problem utopljavanja zgrada, ne može imati dobro grijanje. Sa utopljenim zgradama, čak i grijanje na mazut moblo bi biti isplativo i ne bi bilo potrebe za prelazak na drugi energent – tvrdi sagovornik, koji je mašinski inženjer.
Gradonačelnika Igora Radojičića na posljednjoj Skupštini mnogi su pitali zašto ne uvaži mišljenje domaćih stručnjaka.
– Uvažavam i poštujem sva stručna mišljenja, ali ova Skupština deset godina teoretski raspravlja. Mora se presjeći. Toplana sa dugom od 85 miliona marka više ne može da radi. Grad ili neće imati grijanje ili mora da napravi novu Toplanu – izjavio je Radojičić.
Sječke za sada ima dovoljno
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS Lazo Šinik pojašnjava da drvene sječke za sada ima dovoljno za snabdjevanje gradskih toplana u Gradiški i Prijedoru, a bilo bi dovoljno i za grijanje Banjaluke.
– Problem bi mogao nastati ako bi još neki gradovi u Srpskoj odlučili da se griju na ovaj energent. Iako je reč o obnovljivom resursu, morali bismo napraviti precizan plan raspodjele raspoložive količine drvene sječke – kaze Šinik. Pojašnjava da bi zbog toga moglo doći do proizvodnje manjih količina briketa, peleta za izvoz, ali i na smanjenje količina ogrijeva za domaćinstva.
(EuroBlic)
