Rome u Banjaluci niko ne želi da zaposli, oni tvrde – hoćemo da radimo i da stvaramo

Veliki broj Roma ne radi jer ih niko ne želi zaposliti, a kad ih i zaposle, ne žele da ih plate. Sami tim veliki broj njih preživljava jedino od socijalne pomoći ili od donacija dobrih ljudi, rekli su građani ove populacije.

Romi u Banjaluci kažu da se osjećaju ugroženo i neshvaćeno, te da je mnoštvo problema sa kojima se svakodnevno susreću.

Ono što se ističe jeste socijalno zbrinjavanje, nedostatak osnovnih životnih namirnica, nezaposlenost i neškolovanje djece.

Fazlija Bejzić, koji ima deset djece, kazao je da je veoma težak položaj Roma u Banjaluci, te da niko nema razumijevanja za njih.

„Mi hoćemo da radimo, da stvaramo, ali uvijek govore kako za nas nema posla. Kako onda da obezbjedimo nešto za svoju djecu? Kako da mi živimo u ovoj državi? Čak i kada radimo, neće da nam plate za naš rad“, priča Bejzić.

Mesud Mujkić i Fazlija Bejzić, foto "Udar"

Predsjednik udruženja Roma grada „Romsko srce – Romano ilo“ Mesud Mujkić istakao je da malo ko ima sluha za njih, ali i njihove probleme, te da postoje porodice kojima treba pomoći, kojima fale neke osnovne namirnice, od brašna, ulja, mlijeka i ostalih stvari.

„Našu populaciju niko ne razumije. Mi jesmo malo drugačiji, ali opet i mi imamo slične probleme i potrebe. Postoje porodice kojima treba pomoći. Pokušavamo dobiti i nešto drva kako bi izdržali ovu zimu, jer nemamo nikakvih sredstava čime bi to obezbjedili“, rekao je za MojaBanjaluka.info Mujkić.

Na Zavodu za zapošljavanje već 40 godina posao traži Osmanović Fatija, šezdesetogodišnja Romkinja koja živi u naselju Veseli brijeg, koja nema nikakva primanja, ne prima nikakvu socijalnu pomoć, te preživljava od onog što joj daju iz Udruženja, jer ističe, drugačije ne zna kako bi pregurala dan.

Fatija Osmanović, foto "Udar"

Da je potrebna pomoć ovoj populaciji potvrdio je i saradnik udruženja Roma Zdravko Petrović ukazujući na ovu populaciju kao veoma ugroženu, te neshvaćenu od strane gradske uprave ali i drugih ljudi

„Romi su nacionalna manjina koja je neshvaćena od strane društva. Oni jesu malo specifični, imaju drugačiji mentalitet, drugačija shvatanja i principe, ali opet treba sagledati sve segmente i vidjeti da su i građani kao i svi drugi. U Banjaluci se nalaze u veoma teškoj situaciji, te preživljavaju dan za danom, bez nekih velikih mogućnosti“, kazao je Petrović.

Neškolovanje romske djece

Veliki broj romske djece ne ide u školu, te je uskraćena za obrazovanje i razvoj. Udruženje roma istaklo je da je upravo to ono što oni pokušavaju da uvedu.

„Svjesni smo da naša djeca u većini slučajeva ne idu u školu. To jeste problem, ali pokušavamo da smanjimo ovaj broj, čime bi povećali broj obrazovanih“, rekao je Mesud Mujkić.

Ovu aktivnost, između ostalog sputava i činjenica da Romi veoma mladi ulaze u brak, već sa 14-15 godina, a mlade Romkinje već postaju majke čime im je uskraćeno njihovo djetinjstvo, ali i dalje obrazovanje.

Pomoć Grada Banja Luka

Grad Banja Luka ostvaruje saradnju sa udruženjima koja okupljaju pripadnike nacionalnih manjina od 2003. godine.

„Gradonačelnik od 2005. godine prije početka školske godine, dodjeljuje učenicima iz romske populacije, udžbenike i školski pribor za osnovce, a za srednjoškolce i studente novčanu pomoć kao podršku pri obrazovanju. Tako je prije početka školske 2018/19. godine za dvadeset osnovaca dodijelio udžbenike i školski pribor, a srednjoškolci su dobili novčanu pomoć za kupovinu udžbenikate im se finansiraju troškovi kupovine mjesečnih karata“, naveli su iz Gradske uprave.

Za 2019. godinu, planom raspodjele sredstava nacionalnim manjinama grada Banja Luka za aktivnosti Udruženja Roma grada planiran je iznos od 14.000 КM. U okviru tih sredstava, 8.000 КM izdvaja se za potrebe obrazovanja romske populacije, zatim 5.000 КM za režijske troškove prostora Udruženja Roma grada „Romsko srce – Romano ilo“.

Ovo udruženje postoji već 17 godina, trenutno broji oko 200 članova, odnosno 15 porodica.

Takođe, grad organizuje niz radionica i predavanja kako bi se podigla svijest romske populacije o bitnosti obrazovanja

Dragana Eremija