Republika Srpska i FBiH sutra slave 22 godine od Dejtona
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je svim građanima Republike Srpske i FBiH praznik – Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Dan Dejtona – 21. novembar i poručio da Republika Srpska kao državotvorni entitet zajedno sa FBiH tvori “Bosnu i Hercegovinu”, te da bi BiH mogla biti zajednica država – Republike Srpske i FBiH, a da su sve drugo prazna naklapanja.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska država koja postoji od 9. januara 1992. godine, te da sa svojom državnošću, koja se u skladu sa međunarodnim pravom sastoji od teritorije, efektivne vlasti i naroda, učestvovala u mirovnim pregovorima tokom građanskog rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
“Entiteti su prenijeli na nivo BiH samo ograničeni dio svojih nadležnosti. Lažno i bezobrazno bošnjačke političke strukture u Sarajevu pokušavaju predstaviti da je ‘država BiH’ nešto prenijela, odnosno dala entitetima”, piše Dodik u tekstu objavljenom u “Glasu Srpske”.
On je dodao da bi stvaranjem ustavnog osnova bilo moguće donijeti zakone o odbrani, pravosuđu, PDV-u, kao i uatanoviti nove institucije na nivou BiH.
“Pošto to nije urađeno, prema Dejtonskom sporazumu ustavne nadležnosti Republike Srpske su i dalje: odbrana sa vojskom Republike Srpske, pravosuđe, carina, granična služba, policija, finansije, porezi i sve druge nadležnosti koje inače pripadaju suverenim državama”, poručio je Dodik.
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum simbol i garancija mira u poslijeratnoj BiH i da ne treba zaboraviti da je njegova osnovna vrijednost to što je njime prekinut rat, ali i stvoren osnov za očuvanje Srpske.
“Dejtonski mirovni sporazum, koji BiH vidi isključivo kao zemlju sa dva entiteta, propisao je jedini mogući način za funkcionisanje BiH. Dejtonom je obezbijeđena i čvrsta pozicija Republike Srpske i zato je sasvim logično što Srpska slavi mir i obilježava ovaj dan kao praznik”, rekao je Ivanić.
Predsjednik NDP-a Dragan Čavić izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum donio Srbima, kao konstitutivnom narodu, državnost i suverenitet u BiH, te dao mogućnost razvoja i da slobodno grade svoju budućnost.
“Republika Srpska i dalje postoji, iako su mnogi koji su u Dejtonu učestvovali mislili da će Dejtonski mirovni sporazum biti kratkog daha i karaktera”, rekao je Čavić.
On je naveo da, bez obira što su prošle 22 godine, kod političkih predstavnika Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji različito poimanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je za Srbe on međunarodno stečeno pravo, a za Hrvate i Bošnjake međunarodno stečena nepravda.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je istakao da je najviša vrijednost Dejtonskog sporazuma to što je dao okvir u kojem se svi moraju ponašati jednako i gdje ne smije nijedan narod biti iznad druga dva, niti neko smije biti preglasavan ili majorizovan.
“Republika Srpska ima jasne mehanizme zaštite, nadležnosti koje treba da se poštuju i mogućnosti da kreira budućnost po mjeri naroda koji žive u Srpskoj i BiH”, rekao je Borenović.
Predsjednik DNS-a Marko Pavić izjavio je da Dejtonski mirovni sporazum treba da bude osnova političkog djelovanja svih predstavnika Republike Srpske, bez obzira da li su vlast u Srpskoj ili na nivou BiH.
“Kada ništa ne funkcioniše na nivou BiH, ko onda može da prihvati da se vrše promjene ovoga što se već ima u nešto što je još nepoznato”, upitao je Pavić, te pozvao sve političke predtavnike da razgovaraju međusobno i grade budućnost, a ne da nam je neko nameće.
Sutra se navršavaju 22 godine od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.
Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa kao ključnih dokumenata za provođenje i funkcionisanje državne zajednice nastale međunarodnim ugovorom.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.



