RAZVOJ INTELIGENCIJE KOD MALIŠANA: “Roditelji, probudite se! Greške se teško popravljaju!”

Jedan od najpopularnijih stručnjaka za rani razvoj inteligencije kod djece, dr Ranko Rajović, održao je predavanje “Roditelji, probudite se! Greške se teško popravljaju!” na kome je govorio šta je ključno za razvoj djece.

Sat i po duhovito-inteligentnog predavanja doktora Ranka Rajovića, jednog od najpopularnijih stručnjaka za rani razvoj inteligencije kod djece, čiji se program učenja “Nikola Tesla centar” sprovodi u 20 država, prije neloliko dana je na trenutke izazivalo salve smijeha među publikom u punoj dvorani zagrebačkog hotela “Antunović”. Na predavanje pod nazivom “Roditelji, probudite se! Greške se teško popravljaju!”, u organizaciji hrvatskog Večernjeg lista uglavnom su došli mladi roditelji, bolje rečeno majke, ali bilo je i dosta staratelja i pedijatara. Rajović, internista iz Novog Sada, bio je i predsjednik Mensinog svjetskog odbora za darovitu djecu, a proučavanju razvoja djece okrenuo se jer se mnoga otkrića iz medicine ne primjenjuju u pedagogiji.

Zašto su istočnjaci pametni

Najvažniji period razvoja mozga djeteta je od rođenja do treće odnosno do sedme godine života, pa je u tom uzrastu važna rana stimulacija, koja kod djece razvija funkcionalne djelove mozga. Ali, to ne znači, dodao je, da treba djecu s četiri godine učiti matematiku. Neke zemlje ranu stimulaciju pogrešno shvate pa šalju djecu u školu s četiri-pet godina. Problem je, tvrdi Rajović, što djeca ne povezuju informacije jer uče napamet kao papagaji. Prema poslednjem PISA testu samo je Finska iz Evrope u svjetskom vrhu u kojem zbog rane stimulacije dominiraju djeca iz istočne Azije, Južne Koreje, Japana, Kine, Hong Konga…

“Finska traži drugi model u obrazovanju da stigne te zemlje, a mi bismo kopirali finski model. Kineski model je za Kineze, finski za Fince, a mi moramo znati kako mozak radi pa u skladu s kulturom i tradicijom pomoći razvoju djeteta. Kad bismo sada sve promjenili u vaspitanju i obrazovanju, možda bismo zemlje istočne Azije sustigli za 15 godina. A mi ne mijenjamo još ništa i imamo sve više učenika sa kognitivnim ispadima, disgrafijom, disleksijom, 50 odsto djece sa poremećajem fine motorike, a 70 odsto s ravnim stopalima”, nabrajao je Rajović.

Mala djeca instinktivno rade ono što je važno za razvoj mozga pa se vrte u krug, skaču, a roditelji im to brane jer se boje da ne padnu… Međutim, neki roditelji važnost vrtenja shvate bukvalno i pogrešno. Rajović je u jednom vrtiću zapazio djevojčicu da stoji po strani jer ju je mama vrtila dva dana.

“Kazala mi je: “Mama me je stavila u tatinu stolicu od kompjetera i vrtila. Rekla mi je da ću biti pametnija…”, ispričao je. Govorio je i o važnosti kretanja i da se mozak najviše razvija u trčanju, ali ne po ravnom nego preko kamena i potoka, kako smo se prije i kretali.
Samo ste vi roditelji!

“Zašto Usein Bolt pređe 13 metara u sekundi? Kao mali svaki dan je trčao nizbrdo jer je imao zadatak da stigne loptu prije nego što padne u more…”, kazao je. Štetnost videoigrica za mozak djece Rajović je dočarao zgodom sa sinom kome je dopustio da igra igrice dva dana u nedjelji po pola sata.

“Vi ste roditelji i vi pravite okvir. Djeca ne mogu sama sebi da postave granice, poručuje.
Šta roditelji i škola rade dobro, a gdje griješe:

1. Ne učenju napamet

Djeca danas uče reproduktivno, ne povezuju informacije i nisu naučena da misle, zato su lošiji od Azijata.

2. Previše zaštićeni

Prezaštićena djeca postaće biološki invalidi. Za mozak je dobro kad ih tate u igri bacaju u vazduh.

3. Važno je kretanje

Čak 70 odsto djece ima ravno stopalo jer su neaktivna. A kretanje je važno u razvoju mozga.

4. Vrtenje je poželjno

Roditelji ne daju da se dijete vrti da ne padne, a dijete instinktivno radi ono što mu je važno za mozak, skače, rotira se.