Dok polovina građana u BiH jedva uspjeva da se prehrani, oni imućniji svakog dana na parfeme i kozmetiku, krzna, egzotičnu hranu, nakit i skupocjene satove potroše oko 250.000 KM.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, lane smo uvezli ovih roba u vrijednosti čak 91,5 miliona KM, što, prevedeno na jezik običnih smrtnika, znači da je na luksuz ove vrste za samo godinu dana potrošeno više od 100.000 prosječnih plata.
U udruženjima potrošača kažu da je ovo nedvosmislen dokaz da, dok neki građani bukvalno žive od danas do sutra – gledajući da uštede na čemu god mogu, drugi imaju i za hljeba preko pogače.
U Pokretu potrošača RS ističu za “EuroBlic” da je u Srpskoj oko 70 odsto njenih građana u zoni siromaštva.
– Oko 30 odsto njih nema ni za golu egzistenciju. S druge strane, imamo i sloj koji zasita ni u čemu ne oskudjeva, štaviše. Smatram da bi na luksuzne proizvode trebalo da se uvede veći porez, pa ko voli neka izvoli. Na osnovne životne namirnice i lekove bi trebalo smanjiti stopu PDV, tako da se rasterete kategorije koje, ionako, jedva krpe kraj s krajem – kaže predsjednik ovog pokreta Dragutin Bošković.
Primjera radi, samo u Srpskoj, od ukupno 260.000 zaposlenih, čak 140.000 njih mjesečno radi za platu manju od 610 KM. Kad se u obzir uzme činjenica da je jednoj četvoročlanoj porodici mjesečno samo za hranu potrebno skoro 700 KM, više je nego jasno u kakvom su finanijskom čabru oni čija je plata manja od ovog iznosa.
To potvrđuju i u prodavnicama mješovitom robom, u kojima iz godine u godinu bilježe pad prometa. Naime, zbog sve lošije platežne moći, za mnoge građane kupovina je postala prava noćna mora, jer ponekad nemaju para ni za najosnovnije namirnice.
– Skupu kozmetiku gotovo da i ne gledaju, a nerijetko se dešava da kupuju po dva jajeta, nekoliko krompira, par voćki… Uglavnom se interesuju za jeftinije suvomesnate proizvode i tjesteninu koja nije skupa – kažu trgovci.
Jede se i hobotnica
U BiH se godišnje uveze i jastoga, kamenica, sipa, hobotnica, kavijara, šampanjca, najskupljih sireva, vrijednosti nekoliko desetina miliona KM.
Dio toga završi u najeltnijim restoranima u BiH, dok dio zasigurno nađe put do trpeza gurmana koji, u potrazi za dobrim zalogajem ili kapljicom, ne pitaju za cijenu.
Za razliku od njih, svake večeri svaki šesti stanovnik u BiH zaspi gladan, a riječ je o nesrećnicima koji preživljavaju sa tri marke dnevno.
