Sva relevantna istraživanja pokazuju da je BiH po političkoj korupciji i zloupotrebi stranačkih funkcija za lično bogaćenje u samom evropskom vrhu, ali niko nije pronašao rješenje kako se ta pojava može suzbiti. Većina analitičara i politikologa smatra da se problem političke korupcije, koji je najizraženiji u takozvanim preletačima iz jedne u drugu stranku, može pobijediti samo izmjenom svijesti građana – tek kada građani počnu kažnjavati one koji iznevjere političke principe na osnovu kojih su ih izabrali, smatraju oni, može se očekivati promjena.
Primjer pokreta “Dosta je bilo” u Srbiji, čiji su izabrani poslanici i odbornici potpisali moralnu obavezu da svojim mandatom neće trgovati, je izuzetak, a ne pravilo, a sve zemlje u regionu preplavljene su “preletačima”, koji prelaze u druge političke stranke ili osnivaju “nezavisne” klubove za novac.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik Izborne komisije BiH, smatra da princip preferencijalnog glasanja, odnosno omogućavanje građanima da po sistemu poluotvorenih lista na izborima unutar stranke mogu zaokružiti ime vlastitog kandidata, predstavlja evropski standard, koji se u BiH nije dobro pokazao zato što nije izgrađen sistem odgovornosti, koji je onda otvorio put “preletačima” da zloupotrebljavaju postojeće norme.
Naime, kako je pojasnio, ovakav izborni sistem, koji vlasništvo nad mandatom daje pojedincu a ne stranci, otvara veliki prostor za političku korupciju, jer je bh. praksa pokazala da su pojedinci spremni da trguju vlastitim mandatom.
“Najveći problem je u političkim strankama, koje su postale interesne grupe bez ikakve ideologije. Kada se dođe na vlast i dobije povjerenje vidimo da je glavni problem kako podijeliti funkcije u javnim preduzećima, nadzornim i upravnim odborima, a ne raditi na dobrobiti građana”, kaže on. Jedno od rješenja koje on vidi je u tome da stranke potpišu sporazume po kojima neće primati “preletače”, ali je odmah rekao da smatra da se tako nešto u BiH neće desiti.
“Sve dok ne bude bilo građanske svijesti koja će kažnjavati ovakve oblike političke korupcije, teško je očekivati napredak”, smatra on.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže da je jedino moguće rješenje ujedno i veoma utopističko: mijenjati svijest javnosti o tome da kontroliše rad ljudi koje izglasa za određene funkcije.
“Potrebno nam je restartovanje kompletnog društva, ne samo ‘preletača’ nego uopšte svih građana”, kaže ona.
“Možda bi se nešto dobilo zatvaranjem izbornih lista, ali s druge strane na taj način izbijate iz ruku mogućnost građanima da biraju one pojedince koje žele”, rekla je ona. I Ivana Marić, analitičarka iz Sarajeva, protivi se zatvaranju izbornih lista i davanju mandata političkim strankama kao načinu borbe protiv ovog vida političke korupcije.
“Nije ispravno da stranke budu nosioci mandata jer mnogi građani, uključujući i mene, biraju ličnosti zbog njih, a ne zbog stranaka kojima pripadaju. To se može promijeniti samo promjenom svijesti građana. Dok građani ne počnu kažnjavati na izborima one koji se tako ponašaju, teško je očekivati bilo kakvu promjenu”, rekla je ona. Ukoliko bi se išlo na mijenjanje ovih odredaba, potrebno je promijeniti nekoliko odrednica Izbornog zakona.
Ukoliko bi se mandate htjelo dati strankama umjesto pojedincima, potrebno je izmijeniti član 1.9 Izbornog zakona, dok bi za mijenjanje načina glasanja iz sistema preferencijalnog u zatvoreni način glasanja bilo potrebno promijeniti odrebe u glavama IV i V Izbornog zakona.
(NEZAVISNE)
