Poligraf se ne može prevariti jer su to reakcije autonomnog nervnog sistema i možemo ih uporediti sa primjerom da ukoliko padnete u nesvjest vi nećete prestati disati, tako je i sa reakcijama. Instrument snima reakcije i ne može se prevariti, a jedino je moguće „prevariti“ poligrafistu.
Kazala je to za ’’mojabanjaluka.info’’ Snježana Milaković, poligrafista i psihoilog Asocijacije psiholoških i poligafskih istraživanja (APPI) iz Banjaluke.
’’Greške su uvijek ljudske. Instrument i dobro obučen poligrafista vide i osjete šta je prirodno’’, rekla je Snježana Milaković na naše pitanje da li je poligraf moguće prevariti.
’’Poligraf je instrument koji snima reakcije nervnog sistema. Snima ono što se u čovjeku dešava bez ikakva prisustva volje i na neki način nesvjesno, a radi se o signalima grudnog koša i dijafragme prilikom disanja zatim otkucajima srca i provodljivosti kože, lučenja znoja. Mi koristimo pločice koje mjere stepen provodljivosti. Koristimo još jedan aksesoar, radi se o jastučiću koji snima pokrete prilikom sjedenja, a radi se o pokretima gluteusa. Čitav proces se zasniva na principu pitanja odnosno stimulsa u ovom slučaju i snimaju se reakciju na osnovu stimulsa’’, kazala je Milaković.
Priča pao ili prošao poligraf se ne koristi u svijetu poligrafije, govori se o tome da li je neko imao značajnu reakciju na stimuls ili ne.
Poligrafista i psiholog Snježana Milaković objašnjava da sam proces testiranja traje minimum 90 minuta.
’’Prije samog testiranja čovjek se priprema, prvo se upoznaje sa poligrafom i upoznaje se sa tim da se ne radi o nikakvim elektrošokovima kako ljudi često misle. Potrebna je prirodna atmosfera da bi se ispitivanje obavilo dobro i sam test bio validan. Prilikom same pripreme radi se intervju na temu o kojoj će se klijent testirati, a ispitanik se poslije upoznaje i sa pitanjima koja će mu biti postavljena’’, pojasnila je.
Kako je objasnila primjena poligrafskih ispitivanja je široka, u kriminalističkim istragama i prilikom zapošljavanja, a posebno u poslovima bezbjednosti, policije i u farmaceutskoj industriji. Kod nas ova praksa po njenim riječima još nije zaživjela, a veoma je pouzdana u efikasnijoj selekciji kandidata, u asocijaciji je moguće uraditi ovakva ispitivanja.
’’U Americi je ovaj model jako koristan u kontroli seksualnih prestupnika. Oni koriste model trokut u kome su zastupljeni terapeut pshilog, nadzornik policajac i poligrafista i oni vrše nadzor nad prestupnikom, a broj recidiva je značajno smanjen. Ovaj metod je primjenljiv i na slučajeve zlostavljanja i bolesti zavisnosti. Upravo nadzor nad klijentom onemogućava njegovo posrtanje. Nažalost, kod nas ljudi i dalje nisu upoznati sa tim’’, pojašnjava Milaković.
Poligraf kao dokaz
Saša Milovanović, predsjednik ove Asocijacije kaže da samo poligrafsko testiranje nije sudski dokaz. Kako je objasnio dokaz može biti jedino ako to tužilac zatraži, a sudija u postupku odobri, ali to još nije praksa.
Milovanović naglašava da je javnost jako skeptična i dalje prema ovom načinu ispitavanja, te da u budućnosti planiraju krenuti sa prezentacijama kako bi se javnost upoznali sa tim šta je poligrafija i da nemaju razloga za strah.
’’Mi smo ljudi koji žele naprijed, uložili i smo mnogo napora u ovaj projekat. Nosi nas volja i želja da upoznamo javnost sa Asocijacijom i da se riješimo stereotipa koji su prisutni kada se radi o poligrafiji. Poligrafski instrument radi za istinu i mnoge stvari će na taj način brže riješavati ukoliko ga počnemo koristi i ne treba ga se plažiti’’, kazao je Milovanović i najavio da će Asocijacija uskoro potpisati sporazum o saradnji sa Fakultetom za bezbjednosti iz Banjaluke, a na osnovu ovog sporazuma studenti će imati priliku da se upoznaju sa poligrafom i i metodologijom rada.
Inače, Asocijacija psiholoških i poligrafskih ispitivanja osnovana je 2015. godine u Banjaluci. APPI se bavi poligrafskim ispitivanjima, psihoterapijom, psihološkim vještačenjem, hipnoterapijom, porodičnim savjetovalištem i psihološkom procjenom ličnosti.
PIŠE: MILENA ŠPIRIĆ
