“Pasovi laju”, “Mali zecovi spavaju”, “Otpokrio sam se (vruće je)”, “Ježovi bodu” …primjeri su grešaka koje se javljaju tokom razvoja govora, a koje su zapravo proizvod uopštavanja/generalizacije koje svjedoči o pravilnom mislenom razvoju.
Naime, tokom usvajanja govora, najpijre se uče pravila koja se generalizuju, a tek kasnije odstupanja tj. izuzeci.
Npr. ukoliko se igramo s mačkom, sa zecom, zašto onda ne bismo mogli da se igramo i sa konjom??!!
Ili…ako imamo slonove, pacove, vukove, zašto ne bismo imali i zecove, ljudove, mišove??!!
Djeca ranog djetinjstva svakako nisu upoznata sa glasovnim promjenama, ne mogu da ih razumiju niti primijene…Ali su “primorana” da ih primjenjuju u govoru.
Tako će npr. – budući da pojma nemaju o tome da su se stručnjaci koji se bave jezikom dosjetili da izbace “a” tamo gdje će ono rogobatno zvučati te takvo A nazvali nepostojanim, klinci uredno umetati A po principu generalizacije i govoriti npr. “nokati” umjesto nokti, “pasić” umjesto psić…Nije li to pokazatelj njihove promućurnosti, pa njihove riječi su sasvim logične??
Ili…šta klinci znaju o sibilarizaciji kada – umjesto oblaci kažu “oblaki”? Pa, nije li u jednini oblak, a ne oblac??
Djeca ranog uzrasta i djeca kod kojih je jezički razvoj usporen prolaze kroz analogne faze pri čemu je neophodna podrška stručnjaka u ovom drugom slučaju kako bi se pravilno stimulisao govorni razvoj u svim njegovim aspektima, a roditelji informisali o karakteristikama razvojnih faza te – budući edukovani – nastavili da prate i pravilno stimulišu dijete.
Sjetićemo se, ovom prilikom, primjera u kojem iskustvo utiče na opažanje – Eskimi, npr.razlikuju, prema obliku pahulja, više od 100 vrsta snijega – njihova percepcija je izmijenjena u skladu sa učenjem koje je faktor opstanka u postojećim životnim uslovima.
Radost koju im nesumnjivo donosi ovako široko saznanje, prosječni evropski stanovnik nikada neće imati…nikada neće “vidjeti” tj. razlikovati toliko čudesnih oblika pahulja.
I načini na koje djeca koriste “riječi sa greškom” su različiti od djeteta do djeteta, ne koriste sva djeca iste riječi sa greškom jer je i primjera za uopštavanje mnogo.
Budite zato poput Eskima, uživajte sa svojom djecom otkrivajući staze i “stramputice” u putevima njihovog razvoja, učite i vi – učeći ih.
Razvojna neuropsihologija, Zelena učionica
