SVINJE MUTANTI IZ GRADIŠKE: Patolozi imaju dva odgovora na ovaj bizarni slučaj
Urođene nepravilnosti u građi tijela nastali su zbog genetskih faktora ili pod dejstvom štetnih faktora iz okoline, navedeno je u patološkom nalazu dvoglavog, te praseta čija glava podsjeća na slonovu.
U Veterinarskom institutu RS „Vaso Butozan“ u Banjaluci, pozivajući se na literaturu, navode da broj urođenih deformacija kod svinja varira od 0,11 do 4,96 odsto dok je procenat sijamskih blizanaca nešto veći i dostiže 8 odsto ukupne populacije svinja.
U prvom slučaju, kod praseta sa glavom nalik na slonovu radi se o nepravilnosti gdje je izostala podjela prednjeg i zadnjeg mozga na dvije hemisfere. Rezultat je niz defekata lobanje i lica koji u konkretnom slučaju ne uključuju pojavu jednog oka.
– Osim svinja sreće se kod niza drugih vrsta životinja, pa i kod ljudi. Mada se sumnja da su uzrok ovakvog stanja genetski faktori, identifikovan je niz ekstragenetskih uticaja koji bi mogli da izazovu opisane promjene poput primjene pojedinih lijekova tokom graviditeta. Zasada, bar kod svinja, tačan uzrok pojave ovog stanja ostaje nepoznat – pojasnili su u Institutu “VasoButozan” u Banjaluci.
U slučaju dvoglavog praseta riječ je, takođe o urođenoj nepravilnosti koja se u stručnoj literaturi naziva diprosopusparapagus.
– Tu se radi o sijamskim blizancima u pravom smislu tog izraza. Ovde blizanci dijele glavninu organa, imaju jedno zajedničko oko dok je odvojena regijalica sa pripadajućim organima. Ova anomalija nastaje zbog stapanja ili nepotpunog razdvajanja dva zametka tokom embrionalnog razvoja, a što je u vezi sa genetskim faktorima – naglašeno je u patološkom nalazu.
Podsjećamo, u domaćinstvu Stevana Babića u Lamincima kod Gradiške pažnju mještana i stručnjaka izazvalo je prase sa glavom koja podsjeća na slonovu. U susjednim ogoljima, na farmi Veljka Cvjetkovića gotovo istovremeno je na svijet došlo prase sa dvije glave.
Željko Sladojević, direktor Veterinarskog instituta RS „Vaso Butozan“ iz Banjaluke kaže da su ovo jedinstveni primjeri degenerativnih promjena svinja u Lijevče polju i da u posljednjih nekoliko decenija nisu evidentirani ovakvi ili slični slučajevi.
On podsjeća da takvih ili sličnih prijmera ima u Evropi i svijetu, ali da kod nas oni predstavljaju rijetkost. Zbog toga, smatra ovaj doktor veterinarskih nauka i jeste veliko interesovanje javnosti koje seže do čuđenja, straha, pa i panike.
