Oronule, zapuštene zgrade, kupatila sumnjive čistoće, pretrpane sobe u kojima boravi po nekoliko ljudi, pa čak i neadekvatna hrana, problemi su koje su u mnogim ustanovama uočili ombudsmani BiH.
“Ove ustanove opstaju prvenstveno zahvaljujući požrtvovanosti, entuzijazmu i ogromnoj ljubavi zaposlenih, koji rade direktno sa korisnicima. Njihov angažman zaslužuje divljenje i poštovanje, ali i mnogo veću podršku zajednice”, kaže ombudsman BiH Ljubinko Mitrović.
Detalji iz radne verzije dokumenta, koji su dostupni „EuroBlicu“, otkrivaju uznemirujuće detalje. Tako su u nekim ustanovama ombudsmani zatekli rešetke na prozorima, neuređenu dokumentaciju, zaboravljene i zapuštene korisnike za koje se godinama niko ne raspituje. Porodice najčešće ove ljude posjećuju godinu dana nakon smještanja u instituciju, a kasnije svi zaborave na njih.
Nije problematičan samo odnos porodice, nego nerijetko i centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje i drugih institucija.
Nerijetko socijalni radnik vodi i postupak za smještaj lica čiji je staratelj, što je sukob interesa.
“Ljudi smješteni u ustanovama su naši građani, koji imaju ista prava kao i svi mi, ali im je u ostvarivanju tih prava potrebna naša pomoć. Mi to, izgleda, ne želimo da priznamo”, kaže Mitrović.
U RS je kontrola rađena u šest ustanova: domovima za lica sa invaliditetom u Prijedoru i Višegradu, Psihijatrijskoj klinici u Banjaluci, Zavodu za forenzičku psihijatriju u Sokocu i sokolačkoj Psihijatrijskoj bolnici, te Bolnici za hroničnu psihijatriju u Modriči. Situacija je najteža u bolnicama u Jakešu kod Modriče i u Sokocu. Uslovi su najbolji u nedavno obnovljenom Domu u Prijedoru, dok je stanje u Višegradu ocijenjeno kao solidno.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS poručuju da su svjesni problema u ustanovama i bolnicama, te da su učinjeni ogromni napori da se stanje popravi. Ministarstvo je, navode, ispunilo sve finansijske obaveze prema ovim ustanovama za 2017. godinu, izrađen je i projekat za rekonstrukciju, izgradnju i opremanje četiri psihijatrijske ustanove, te da sada slijedi obezbjeđivanje kredita i grantova za taj posao, u saradnji sa UNDP i Razvojnom bankom Saveta Evrope.
Uočena je, navode, i potreba pojačanog stručnog nadzora i jačanja kapaciteta zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite, a pooštren je i inspekcijski nadzor.
U Ministarsvu tvrde da imaju uređenu bazu podataka o svim korisnicima sa mentalnim teškoćama. U RS socijalni radnici koji su staratelji osobama koje nemaju srodnike ili za koje porodica neće da preuzme odgovornost, navode, ne mogu biti voditelji postupka za nihov smještaj.
“Kada su u pitanju rešetke na prozorima, to ne možemo komentarisati, jer ne znamo o kojoj se ustanovi radi, ali je moguće da je to primijenjeno u cilju zaštite bezbijednosti korisnika ili pacijenta”, kažu u Ministarstvu.
Dodaju da izveštaj ombudsmana nisu dobili, ali da će, kada ga dobije Ministarstvo postupiti po njihovim preporukama.
I ombudsmani i nadležni u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS složili su se u ocjeni da su ljekari, medicinske sestre, njegovatelji i drugo osoblje zaposleno u psihijatrijskim bolnicama i ustanovama, vrhunski profesionalci i izuzetni humanisti i da na njima počiva sistem.
“Problem je, međutim, što ti ljudi sve češće odlaze u inostranstvo, gdje je njihov rad mnogo bolje plaćen i više cijenjen. To je ozbiljan izazov na koji moramo hitno naći odgovor”, kaže ombudsman Ljubinko Mitrović.
EuroBlic
