Velika Britanija će od 1. jula otvoriti vrata hrvatskim radnicima i izjednačiti njihova prava s pravima ostalih građana Evropske unije.
Britanska premijerka Theresa May pismom je obavijestila predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da se 1. juna ove godine za hrvatske radnike ukida ograničenje za pristup britanskom tržištu rada.
To u praksi znači da će hrvatski državljani u Ujedinjenom Kraljevstvu biti izjednačeni u pravima s ostalim građanima EU-a te da im za zaposlenje na Ostrvu više neće biti potrebna radna dozvola. Iz Banskih dvora saopštili su da je odluka rezultat više razgovora dvoje premijera te širih političkih i diplomatskih aktivnosti: nije tajna da je premijer Andrej Plenković intenzivno lobirao da hrvatski građani u potrazi za izdašnijim zalogajem što lakše napuste vjekovna ognjišta i prijeđu La Manche.
Hrvatska je postala antiradnička zemlja, te je masovni odlazak ljudi u potrazi za boljim radnim uslovima u Evropi, i boljom budućnošću za svoju djecu, postao gotovo pa biološki refleks.
Talas iseljavanja
Hrvatska je jedina država u Evropskoj uniji u kojoj su, prema nedavno objavljenim podacima, plate još uvijek niže nego što su bile 2010. godine, ali zbog toga ni Crkva ni političke instance ne organizuju proteste na ulicama. Za procjene da će otvaranje Britanije izazvati novi talas iseljavanja najproduktivnijeg dijela nacije ne treba biti neki naročit prorok, pošto će Hrvate – povrh boljih plata, sigurnijeg radnog mjesta i svjetlijih perspektiva – tamo dodatno privući i motiv da status zaposlenika s pripadajućim pravima steknu prije konačnog Brexita, odnosno definitivnog izlaska Britanaca iz EU-a 2019. godine.
“S obzirom da hrvatski poslodavci još uvijek sanjaju o tome da će niskom cijenom rada ovdje ostvarivati velike profite, informacija o ukidanju radnih dozvola za Britaniju je nova „obećana zemlja“ za hrvatske radnike. Nakon još jednog talasa iseljavanja, možda će poslodavci napokon shvatiti da smo s EU-om dobili otvoreno tržište i da se kvalitetne radnike u Hrvatskoj više ne može zadržavati niskim platama i ropskim radnim uslovima – upozorava šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
Prema njegovoj procjeni, Britanija bi u idućem razdoblju mogla ubrzano privući na desetke tisuća hrvatskih zaposlenika.
„Naš problem je to što iz zemlje više ne odlazi samo visokoobrazovani kadar, nego i tesari, metalci, građevinci, konobari, medicinske sestre… Ta situacija se ne može više kompenzirati jednokratnim uvozom jeftine radne snage, nego hitnim povećanjem primanja: poslodavci u turizmu koji zadnjih dana naprosto vape za zaposlenicima u predstojećoj sezoni najbolji su primjer, jer usprkos njihovim vapajima domaćeg, a jeftinog radnika ovdje više naprosto nema”, upozorava Novosel.
Zašto bi konobar ili pomoćni kuhar kod nas spavao u garaži i na vrućini radio 15 sati dnevno za 5-6 hiljada kuna, kad može na Ostrvu zaraditi četiri puta više? Kako otvaranje britanskog tržišta koincidira s početkom naše turističke sezone, nije teško zaključiti da bi pred nama lako moglo biti ljeto s hroničnim manjkom konobara, sobarica, kuhara…
Ko god želi
U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna prosječna plata iznosi nešto manje od 2.000 evra neto, a stopa nezaposlenosti im je 4,2 posto, što rječito svjedoči o tome da posla ima za svakoga ko želi raditi. Povrh toga, zemlju resi dobra socijalna politika, stabilan penzioni sistem i ekonomska perspektiva koju ovdje ne vide ni najveći optimisti.
Najtraženiji kadar na britanskom tržištu rada su ipak doktori i medicinski radnici: hronično nedostaje zdravstvenog osoblja, tako da posla ima na svakom koraku. Priče iz hrvatskih bolnica u zadnje vrijeme kazuju kako ponude doktorima-specijalistima u srednjoj životnoj dobi iz razvijenih evropskih zemalja dolaze gotovo na dnevnoj osnovi.
U inostrane bolnice doktori ne odlaze samo zbog višestruko većih plata (u Ujedinjenom Kraljevstvu su im od 4.000 evra naviše), nego i zbog cijelog spektra pripadajućih radnih prava te napredovanja u struci bez nužne stranačke knjižice. Sve intenzivniji je i odlazak medicinskih sestara: svake godine ih zamrzavanje članstva u strukovnoj komori zatraži oko hiljadu, a u isitemu ih – kako se procjenjuje – već nedostaje više od 12 hiljada.
Slobodna Dalmacija
