Preduzimljivošću Beograđanke Zlate Lončar Ćetković, doktora pravnih nauka u penziji, ostvariće se stihovi poznate izvorne narodne pjesme koja govori da će ponovo procvjetati božuri kraj Gazimestana, spomenika srpskim junacima palim u Kosovskom boju. Jer, poljana oko ovog spomen-obilježja sagrađenog 1953. godine, već više decenija je bez cvijeta koji je opjevan u narodnim pjesmama i koji se vezuje za Kosovsku bitku i sam Gazimestan.
Zahvaljujući ideji i angažovanju dr Lončar Ćetković, na prostoru oko spomenika na čuvenom mjestu Kosovske bitke nedavno je zasađeno oko 1.000 korijena ovog popularnog cvijeta jarkocrvene boje, koji je po legendi nikao od krvi srpskih junaka stradalih u čuvenoj bici i koji ne uspijeva nigde drugo nego na ovom području.
“Ideja o sadnji božura javila mi se kada sam pretprošle godine bila poslovno angažovana na Kosmetu i vidjela da na Gazimestanu nema bukvalno ni jednog jedinog božura, čije nestajanje traje posljednjih nekoliko decenija. Prosto sam u tom trenutku osjetila da mi se srce cijepa jer je okolina bila prekrivena samo travom i šipražjem. Zato sam počela da radim na realizaciji te ideje, a na sreću, u tome su me podržali i moji prijatelji sa Kosmeta, Mića Danić i Nenad Stojanović, koji su na realizaciji zaista dugo radili. Prije svega mjesecima su tražili dozvolu od prištinskih vlasti, službe za ekologiju i zaštitu spomenika kulture”, pojašnjava Zlata.
Prvobitni plan je bio da se božuri zasade još u martu mjesecu kako bi već procvjetali do Vidovdana, ali su zbog na neophodnu dozvolu zasađeni tek nedavno.
“Na sađenju blizu hiljadu korijena ovog cvijeta, koje su nabavili kod žitelja Gračanice, moji prijatelji angažovali su i naše ljude iz okolnih mjesta jer je prethodno moralo da se očisti tlo na kojem su zasađeni, tako da je zaista bilo puno posla”, priča nam ova preduzimljiva penzionerka.
Naša sagovornica se nada da će već naredne godine božuri procvjetati i podsjećajući nas da su joj još kao djetetu, iako je rođena u Sremu, roditelji usadili ljubav prema Kosovu. Prvi put je na Kosmetu bila još kao osnovac.
Spomenik na Gazimestanu sagrađen je 1953. godine, jer su prva dva porušili Turci, a potom treći Albanci 1941, godine. Prvi spomenik na Gazimestanu, mermerni stub, podigao je sin cara Lazara Despot Stefan Lazarević, oko 1395. godine, dok se ne zna tačno kada je na Gazimestanu podignut drugi spomenik od drveta.
Mnogi istoričari kažu da je to bilo krajem XVII vijeka. Drveni spomenik je bio nekoliko decenija na mjestu Kosovske bitke i njega su Turci porušili i uklonili. Sadašnji spomenik na Gazimestanu, rad arhitekte Aleksandra Deroka, visok je 25 metara i na njegovom vrhu nalazi se velika bakarna ploča na kojoj je ugravirana “trasa” srpske i turske vojske u Kosovskoj bici 1389.
SRUŠEN DO TEMELjA
Treći spomenik na Gazimestanu, visok sedam-osam metara, podignut je 1924. godine, 12 godina poslije konačnog oslobođenja Kosova od Turaka oktobra 1912. godine. Njega su podigli građani i vojnici garnizona grada Prištine dobrovoljnim prilozima. Ali i taj treći spomenik na Gazimestanu, Albanci su do temelja srušili 1941. godine.
