Marijan Knezović, jedan od najmlađih aktivista za prava Hrvata u BiH, javnosti u Republici Srpskoj poznat je po tome što je otvoreno stao u odbranu novinara Vuka Bačanovića, koji je na svom Fejsbuk profilu napisao da se RS, za razliku od Federacije, može zvati multietničkom, zbog čega je dobio raskid radnog odnosa sa Federalnom televizijom. Iako je u prvim “borbenim redovima” za prava Hrvata, za njega se može reći da “druguje” sa Srbima, zbog zajedničkog interesa u BiH, onog koji se protivi unitarnom Sarajevu i centralizaciji BiH. Upućeni tvrde da je blizak Američkoj ambasadi u Zagrebu i Opus Deiu, kontroverznoj katoličkoj organizaciji kojoj se često pripisuje kako vlada iz sjene. Za instalaciju Republike Srpske koja je u vidu masovne grobnice postavljena u Sarajevu, kaže da bi autori trebalo da budu dosljedni, pa da naprave i Federaciju kao masovnu grobnicu, jer su se i u njoj događali strašni zločini. U razgovoru za “Narodne”, komentariše referendum u RS i položaj Hrvata u BiH.
Kako se na referendum o Danu RS gleda iz hrvatske perspektive?
– Referendum o Danu RS nikako nije povezan s Hrvatima u BiH, te njegov meritum nije od važnosti za hrvatski narod. Ali, značajno je da su Hrvati i ovaj put pokazali da poštuju demokratske procese i inicijative, za razliku od onih, znate kojih, koji se takvima predstavljaju, a rade upravo suprotno. Skandalozno je da je institucija referenduma u BiH toliko degradirana od strane onih koji bi upravo na njemu trebalo da insistiraju, kao što je, primjera radi, Kancelarija visokog predstavnika. Ostaje nejasno zbog čega bi bilo ko trebalo da sabotira demokratiju i volju naroda u Republici Srpskoj, pogotovo kada se radi o trivijalnoj stvari kakvo je obilježavanje nekog dana.
Da li referendum ugrožava prava drugih naroda?
– Naravno da ne ugrožava. Pripadam hrvatskom narodu i u obilježavanju 9. janura kao Dana Republike Srpske ne vidim ništa što bi smetalo nesrpskom stanovništvu. To nije referendum koji je usmjeren protiv nekoga ili nečega, već je očigledno kako vlasti u Srpskoj samo žele da “na papiru” imaju podršku naroda prije svoje odluke. Međutim, za razliku od referenduma, važno je napomenuti kako su upravo odluke protivnika referenduma, visokih predstavnika, često ugrožavale prava drugih naroda. Sjetimo se samo skandalozne Lagumdžijine Vlade Platforme koja je odlukom visokog predstavnika sastavljena bez podrške hrvatskog naroda i bez ikakvog legitimiteta. Kada vam takav čovjek, nekoliko godina nakon toga, trubi o ugrožavanju prava, znate o kakvom se licemjerstvu radi.
Kako komentarišete izjave Dragana Čovića u vezi sa referendumom?
– Čović se može nekome sviđati ili ne sviđati, ali činjenica je kako je on u ovom trenutku faktor stabilnosti na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Izjavama povodom referenduma je to i potvrdio. Iskreno se nadam da će jasnije insistirati na temeljnim hrvatskim problemima, kao što su TV kanal, zakon o raspodjeli javnih prihoda i izborni zakon.
Često ukazujete na težak položaj Hrvata u BiH?
– Hrvati u BiH su jedini narod u istoriji civilizacije koji je za 20 godina prepolovljen bez kuge ili holokausta. Onaj ko to ne vidi, jednostavno ne poznaje društvo u kojem živi. Bez jake, artikulisane i evropski orijentisane politike, Hrvatima prijeti nestanak. Zato smatram kako treba nastaviti sa njegovanjem hrvatsko-srpskog partnerstva, jer te dvije strane imaju viziju federalne BiH, za razliku od onih koji žele da BiH pretvore u “građansku državu”, što ona nikada ne smije postati.
