MAGAZIN

Majka sedam sinova: Recept sa kojim karijera i majčinstvo idu zajedno

Prema posljednjem popisu stanovništva BiH, iz 2013. godine, najviše je porodica koje imaju samo dvoje djece. Više od 3 puta taj prosjek je nadmašila porodica Silajdžić u kojoj je rođeno 7 sinova.

Roditeljske obaveze nisu stale na put karijeri, a ni visokom obrazovanju.

Majka Sabina prkosi statistici, ali i predrasudama. Sa 7 malih Silajdžića i doktorskom diplomom ponudila je recept sa kojim karijera i majčinstvo idu zajedno.

– Snaga volje prije svega. Što se tiče samog doktorata, ja sam ostala trudna kada sam upisala doktorski studij u Engleskoj. Tada nismo željeli da imamo bilo kakve barijere u pogledu djece ili broja djece. Posloži se sve to. Jeste bilo naporno i zahtjevno. Njih 3. su rođena u te 3 godine, odnosno 4. u 4 godine doktorskog studija – kaže Sabina, piše N1.

David, Ismail, Jakub, Mikail, Jošua, Jusuf i Jahja, rođeni u rasponu od 10 godina, odgajaju jedni druge, recept je za lak život porodice Silajdžić. Kako se sve uspije, pitao je oca Denisa sin David, nakratko preuzevši ulogu novinara.

David: “Tata, koji su ti najveći izazovi sa sedam sinova?”

– Najveći izazovi su da me slušate. Veliki izazov mi je da vas sve odvedem na trening na vrijeme, jer svi trenirate fudbal i hokej, i ja moram sve to da stignem – pojasnio je Denis kroz smijeh jednom od sinova.

Da su velike porodice rijetkost, pokazuje i koncept savremene arhitekture. Stanovi i automobili prilagođeni sa četvero, otkriva Denis. Zato se Silajdžići voze kombijem, a spavaju u krevetima na sprat.

Kako sa profesionalnim izazovima, zna Sabina – profesorica na Ekonomskom fakultetu. Njena specijalnost je primenjena makroekonomija, tranzicijska, i razvojna ekonomija. Otkrila je na koji način “žonglira” sa karijerom i porodicom.

Priroda moga poziva je vrlo specifična. Ipak mi daje mogućnost vremenske slobode i završavanja obaveza u noćnim satima, a iza toga se krije snaga vjere, vjerovanje u Boga i pokušaj rješavanja svih strahova i predrasuda – kaže.

Neki strahovi ipak su stvarni, a oni se odnose na pad nataliteta i kontinuirano starenje stanovnika BiH. Od posljednjeg popisa 1991, Bosanci i Hercegovci su ostarili 5, 5 godina.

Naporima države da popravi stanje nije zadovoljna ni Sabina.

– Mi nemamo nikakvu populacijsku politiku, politiku nataliteta i mjere koje bi sistemski pokušale davati podršku roditeljima i majkama da se odlučuju da djecu i na rađanje više djece – priča Sabina.

Svemu uprkos, mogućnost da četverosedmični Jahja ipak ne bude najmlađi, Sabina i Denis ne žele isključiti.

(N1)

Slični tekstovi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button