Zašto je neophodno da porodilje doje bebe i tako ih snabdjevaju svim sastojcima potrebnim za rast i razvoj. Kolostrum se luči pet dana po porođaju, zlatno žute je boje, ima najveću hranljivu vrijednost
Za pravilan rast i razvoj djeteta majčino mlijeko ima presudan značaj. Nije rijedak slučaj da mnoge žene, među kojima su i poznate ličnosti, doje i duže nego što je uobičajeno. Ovaj način ishrane, zapravo, nema alternativu jer je majčino mlijeko najzdravije i ništa ga ne može zamjeniti.
– Ishrana humanim mlijekom na grudima majke je od neprcjenjive važnosti za kompletan razvoj bebe. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje dokle god ima mlijeka i beba želi da sisa, ne duže od četvrte godine, jer tada već gubi vrijednost. Osim što ovo mlijeko posjeduje apsolutno sve korisne sastojke za pravilan razvoj, dojenjem se uspostavlja i specifična snažna veza između bebe i majke – kaže specijalista pedijatrije, neonatolog primarijus dr Radmila Mileusnić, načelnik Prve srpske banke humanog mlijeka Instituta za neonatologiju.
* Da li se kvalitet majčinog mlijeka mijenja?
– Razlikuje se prvo mlijeko, odmah po rođenju djeteta, poznato kao kolostrum. Ovo mlijeko se luči pet dana i po svom sastavu i izgledu potpuno se razlikuje od potonjeg. To je “bebino zlato” jer je zlatno žute boje, bogatije je svim korisnim sastojcima i najhranljivije. Beba koja ga dobije, zaključava crijevnu barijeru i sprečava prodor nepoželjnih bakterija. Posle kolostruma, dolazi prelazno mlijeko u trajanju od 10 do 15 dana, a zatim zrelo mlijeko koje uspostavlja normalan način shrane. Što se tiče kvaliteta, svako mlijeko koje beba dobija dojenjem je korisnije od mliječne formule, jer sadrži imunske faktore, enzime, oligoelemente…
* Šta podrazumjeva mliječna formula?
– To je zapravo mlijeko u prahu, koje dopunjava ishranu bebe ili se daje ako majka ne doji. Mliječna formula je prilagođena uzrastu od prvog do šestog mjeseca i od šestog mjeseca do godinu dana. Međutim, pravilo koje nalaže SZO je da se isključe svi dodaci ishrani u prvih šest mjeseci, ukoliko majka ima dovoljno mlijeka. Posle šest mjeseci, ako mlijeka nema dovoljno daje se mliječna formula. Ukoliko je beba ranije stavljena na ishranu mliječnom formulom, od četvrtog do šestog mjeseca ishrana mora biti mješovita. To znači da treba da se uvedu pirinčane i kukuruzne žitarice, obrok od povrća, kašice od voća.
* Kakva je ishrana posle šestog mjeseca?
– Između šestog i sedmog mjeseca ubacuju se druge žitarice sa glutenom, raž, ječam, ovas. Veoma je važno da se bebi prvo daju slani obroci. Ukoliko se krene sa slatkim, odbijaće da prihvati slano. Ako se ispolji intolerancija na gluten, onda se pravi dijeta. Kada ne posjeduje enzim za razlaganje glutena, dijeta će ostati doživotna. U prvih godinu dana, bebama ne bi trebalo da se daje hrana koja nadima, kao što je pasulj, kupus, boranija, grašak. Izbjegavaju se i namirnice koje mogu da dovedu do alergije, poput jagoda, citrusnog voća, nekih vrsta riba… Neprerađeno kravlje, ovčje i kozje mlijeko takođe se ne daje prvih 12 mjeseci. Ali, zato mogu da jedu puter, sireve, namaze. I na vrijeme bi trebalo uvesti što veći broj namirnica sa kašičicom. Posle prve godine, dijete jede sve što jedu i ukućani, pod pretpostavkom da mu se to sviđa.
* Ako mu se ne sviđa hrana odraslih?
– Ukoliko mu se nešto ne sviđa, ne treba po svaku cijenu insistirati da to jede. Zapravo, u trenutku kada roditelj vidi da samo hoće da uzima hranu, treba mu davati komadiće. U svakom slučaju, bebe posle šestog mjeseca ne bi trebalo na silu hraniti jer to dovodi do toga da djeca kasnije u životu postaju nesamostalna i nesigurna. Oko devetog mjeseca, kada obično prohoda dijete, trebalo bi ga staviti da sjedne dok jede, ako to želi. Beba prvo prohodava bočno, pa zatim napred, nazad. Sve drugo je pogrešno tumačenje roditelja i mučenje za bebu, koja nije spremna da sjedne.
BORBA ZA SVAKU KAP
Ukoliko majka nema mlijeka, dobija iz banke mlijeka. Za osam obroka u toku dana, sprema se po 30 do 80 ml, zavisno od količine kojom banka mlijeka raspolaže. Ovo su vrlo važne neprofitne organizacije, koje se bave prikupljanjem, obradom i distribucijom vitalno važne namirnice. Donorke su majke dojilje, koje imaju višak mlijeka i javljaju se samoinicijativno. Isto se ponašaju i majke prijevremeno rođene djece, smeštene u Institutu za neonatologiju.
– Majke su nesebične i njihov gest davanja mlijeka predstavlja vrh dobročinstva. U trenutku kada se jave, specijalizovan transportni tim odlazi kod njih i provjerava da li ispunjavaju uslove da bi bile donori. Moraju da budu psihički i fizički zdrave, bez bilo kakve terapije. Ako su tetovirane, od tetovaže mora da prođe šest mjeseci. Ukoliko su dobile transfuziju, opet mora da prođe pola godine. U krvi ne smiju da se nađu virusi. Kada ispune sve uslove, stručni tim ih obučava kako da mlijeko sakupljaju i čuvaju, a potom se ono odnosi u banku, obrađuje, podvrgava bakteriološkim analizama i zamrzava. U našoj zemlji ovakvih banaka ima u našem institutu za neonatologiju, kao i u Novom Sadu i Kragujevcu, a otvaranju je veliku podršku pružila planetarno poznati nutricionista i terapijski dijetetičar Džilijen Viver – kaže dr Mileusnić.
Ona napominje da se u banke slije mnogo više mlijeka kada je medijska kampanja, kao što je bila “zlatna” 2012. i 2013. godine.
– Ključna stvar je boriti se za svaku kap majčinog mlijeka, jer je to važno za preživljavanje i izbjegavanje različitih oštećenja bebe. Majčino mlijeko drastično smanjuje mogućnost da se dijete razboli i smrtnost. Osim toga, dojenje ne utiče na kvalitet grudi, čega se pribojavaju mnoge žene. Ali o tome bi trebalo da razmisle dame sa silikonima, jer u grudi ugrađuju supstance za koje se još ne zna pouzdano kakve posljedice ostavljaju na imunski sistem bebe i kasnije djeteta – ističe ovaj stručnjak.
(Novosti)
