“Ljubija” možda ponovo proradi: U toku aktivnosti potrebne za pokretanje proizvodnje
Ruda iz Ljubije jedina je šansa da se produži rudarenje na području Prijedora, jer se smanjuju njene zalihe u Omarskoj.
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da Vlada Republike Srpske preduzima aktivnosti koje su potrebne za pokretanje proizvodnje rude u Ljubiji. Đokić očekuje da će ovu šansu prepoznati i lokalne rudarske kompanije i okupiti se oko zajedničkog interesa da se proizvodnja nastavi.
Nadu nisu izgubili ni mještani Ljubije. Vjeruju da će pokretanje proizvodnje na kopovima u Ljubiji oživjeti ovu varošicu.
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Gornja Ljubija Goran Praštalo kaže da 2.000 mještana skromno živi i da je određeni broj Ljubijanaca otišao u inostranstvo u potragu za boljim životom.
–Ljudi koji su ostali ovdje imaju nadu, jer dosta je mladih bračnih parova koji su sada kupili stanove i kuće i imamo nadu da bi to uz naše ljude koji bi se vratili ovdje oživjelo Ljubiju – priča on.
Dekan Rudarskog fakulteta u Prijedoru Vladimir Malbašić podsjeća da je eksploatacija rude u Ljubiji prekinuta 1992. godine, ali da je i nakon 30 godina ruda ostala u tadašnjim kopovima.
– Tu govorimo o nekih četiri, četiri i po miliona preostalih količina željezne rude na tim lokalitetima, i to je oko dva miliona limonitnih ruda, odnosno hidrooksidnih željeznih ruda, i preostale količine su karbonatne sideritne i bazične rude. Potom, potencijali koji bi svakako morali biti još detaljnije istraženi je ležište Vidrenjak gdje imamo limonitno-baritne rude i gdje se računa između 10 i 13 miliona tona rude. Zatim, na postojećim kopovima imamo oko 10 i 13 miliona bazičnih karbonatnih ruda koje su povoljne za sinterovanje i za upotrebu u bilo kojoj visokoj peći, ma gdje ona bila – kaže on.
Malbašić dodaje da bi se dodatnim geološkim istraživanjima moglo još dokazati od 10 do 15 miliona tona rude.
–To bi onda sve u nekom zbiru značilo da u ovom trenutku možemo već računati na oko 30 miliona tona željeznih ruda u LJubijskom bazenu, odnosno u budućnost sa nekih 40 do 45 miliona tona. Sa nekom godišnjom potrošnjom od milion do milion i po tona to bi značilo tridesetak godina rada -rekao je Malbašić.
On ističe da bi ponovnim pokretanjem rudarske proizvodnje Ljubija dobila privredni subjekat, stalni tok novca, kao i razlog da se ulaže u tu zajednicu , ali i čitav kraj.
–Trebalo bi poboljšati i nivo infrastrukturnih objekata, što bi povećalo i broj stalnih žitelja u ovom mjestu – smatra Malbašić.
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić je tokom gostovanja na TV Prijedor izjavio da se vode ozbiljne aktivnosti u vezi sa pokretanjem rudarske proizvodnje u Ljubiji.
–Nadam se da ćemo u tom smislu i u okviru toga plana imati rezultate, neću reći vrlo brzo, ali u dinamici koja je predviđena. Potrebno je obaviti dosta priprema, kako na samom lokalitetu gdje će se vršiti ekspolatacija, tako i u okviru transporta, znači obnova pruge do LJubije. Nadam se da će naši partneri koji će realizovati posao, a to je Arselor Mital Prijedor i Rudnici željezne rude LJubija, da će oni pronaći adekvatan oblik partnerstva i biti dovoljno motivisani da zajedno uđu u ovaj projekat i realizuju ga – rekao je Đokić.
Đokić ističe da su predstavnici Vlade RS i kompanije Arselor Mital tokom razgovora utvrdili da im nije cilj da se zatvori rudnik, već da se nastavi industrijsko rudarenje koje je Prijedoru počelo prije jednog vijeka.
Srpska info
