Komarica: Ne želimo da BiH bude štala za briselske konje

Mnogim našim sugrađanima, koji i danas kucaju na vrata političara, onemogućen je održiv povratak, rekao je danas u Banjaluci Franjo Komarica, biskup banjalučki.

Biskup se se zajedno sa kardinalom Vinkom Puljićem obratio medijima poslije 70. zasjedanja biskupske konferencije BiH.

“I dok god se ta politika održava mi kao vjerujući ljudi ne smijemo dozvoliti sebi da Å¡utimo, jer bi to samo značilo da ih podržavamo”, istakao je Komarica.

Dodao je da im je žao da oni koji su bili zaduženi provoditi aneks sve ove poratne godine to izdaleka nisu uradili kako su morali.

“Ne možemo dozvoliti, ono Å¡to je meni rečeno u ime briselske politike, Å¡to gore to bolje, to jest da se ovdje ne želi pravna država. Ne smijemo dozvoliti da budemo, kako mi je rečeno, samo Å¡tala za njihove konje”, kazao je Komarica.

Političari se nedovoljno bave problemom iseljavanja stanovništva

U Banjaluci je danas završeno zasjedanje 70. Biskupske konferencije BiH, na kojoj je ocijenjeno da je iseljavanje naroda sve veći problem na ovim prostorima, te da se političari njime ne bave dovoljno.
Biskup banjalučki Franjo Komarica ocijenio je da, kada je riječ o problematici Katoličke crkve u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, /samoproglašenom/ Kosovu, Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji, da je zajednički problem sve brojnije iseljavanje stanovništa ovih zemalja prema srednjoj i zapadnoj Evropi.

“Očigledno je da je to ozbiljan druÅ¡tveni problem, kojim se političari premalo bave, iako se ovo područje sve viÅ¡e prazni, a demografska slika je sve loÅ¡ija”, rekao je Komarica na konferenciji za novinare.

On smatra da je potrebno odgovoriti na pitanje “zaÅ¡to se to dogaÄ‘a i da li se mora dogaÄ‘ati”.

Komarica je naveo da ima i onih koji nisu prisiljeni da napuste rodni kraj, gdje imaju radno mjesto i normalan život, ali ga napuštaju, jer im se nudi prilika za veću zaradu.

“Pitamo se Å¡ta rade naÅ¡i politički i svi druÅ¡tveni faktori u ovim zemljama da se ljudima omogući da ostanu u svom rodnom kraju, te koliko apeluju na bogatije zemlje da pomognu žekonomskim injekcijamaž da bi se zaustavio talas iseljavanja”, rekao je Komarica.

On je izrazio žaljenje Å¡to “oni koji su bili zaduženi za sprovoÄ‘enje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma to nisu radili ozbiljno, kako su to morali”.

Komarica je poručio da je potrebno pitati i zaÅ¡to je to tako i pod čijim se odobrenjem tako radilo, te da se ne smije dozvoliti da na ovim prostorima i dalje vrijedi briselska politika čiji je princip “Å¡to gore-to bolje”.

Govoreći o uticaju međunarodne zajednice na položaj Hrvata u BiH, nadbiskup vrhbosanski Vinko Puljić je rekao da bi za BiH bilo najbolje kada bi se o njenoj sudbini mogli dogovoriti domaći političari.

“Najpametnije bi bilo da domaći ljudi shvate da moramo jedni sa drugima pronaći način da živimo u ravnopravnosti. Tek tada možemo govoriti o budućnosti ove zemlje”, istakao je Puljić.

On je naveo da su tokom konferencije BiH biskupi razmijenili i iskustva u radu, ističući da je jedna od važnih djelatnosti Katoličke crkve rad “Karitasa”, koji bi trebalo učiniti Å¡to djelotvornijim i usklaÄ‘enijim.

U saopÅ¡tenje nakon zavrÅ¡ene Biskupske konferencije BiH, koje je pročitao generalni sekretar konferencije Ivo TomaÅ¡ević, navedeno je i da su biskupi odobrili opÅ¡ti pravilnik “Karitasa BiH”, te prihvatili godiÅ¡nji izvjeÅ¡taj i izvjeÅ¡taj nadzornog vijeća ove organizacije.

“I ovom prilikom biskupi zahvaljuju svim direktorima i radnicima i onima koji su podržavali žKaritasž, te podstiču sve vjernike na žarku molitvu za tolike dobrotvore koji su pomagali u teÅ¡kim ratnim danima, a mnogi to čine i danas”, navedeno je u saopÅ¡tenju.