Dubičanka osuđena na deset mjeseci zatvora zbog udesa u kome je poginuo njen suvozač, biće puštena na slobodu. Tako je odlučio predsjednik Republike, koji je, za prošlu godinu potpisao samo to, jedno pomilovanje.
Na adresu Milorada Dodika stigla je 21 molba za oslobađanje od krivice. Iako je komisija Ministarstva pravde odobrila tri, Dodik je dao zeleno svjetlo samo jednoj molbi. Ubistvo, otmica i falsifikovanje dokumenata nisu prošli. Iz Ministarstva pravde poručuju da pri razmatranju molbi uzimaju u obzir sve moguće okolnosti, ali da je predsjednik Republike taj čija je riječ posljednja.
“Ako je osuđeno lice na izdržavanju kazne – kakvo je njegovo vladanje i ponašanje za vrijeme izdržavanja kazne. A ako nije na izdržavanju kazne, onda uzimamo parametre vezano za njegovo krivično djelo”, kaže Pero Dunjić, predsjednik Komisije za pomilovanja Ministarstva pravde RS.
Dodik tako nastavlja praksu od početka prvog mandata. Za šest godina, pomilovao je 13 osoba. Jedan od njegovih prethodnika, Dragan Čavić, za četiri godine pomilovao je više od 220 ljudi. Mirko Šarović, tokom dvije godine predsjednikovanja, oslobodio je 240 osuđenika.
Advokati kažu da je pomilovanje instrument političke volje, a ne pravni mehanizam.Zato, kažu, treba pronaći zlatnu sredinu.
“Da je svaki slučaj pojedinačno različit. Ali, ako neko za svog mandata ima dvjesta i nešto, ne bih baš smatrao da je to uobičajeno. Jer to znači dvjesta i nešto promijenjenih pravosnažnih sudskih presuda”, ističe Nebojša Pantić, advokat.
Molbe predsjedniku pišu osuđenici. Po ustavnom ovlašćenju, on, pored vrste krivičnog djela i sudskog mišljenja i rješenja koje potpisuje ministar pravde, uzima u obzir i socijalno i zdravstveno stanje počinioca. Stručnjaci kažu da je pomilovanje jedan od prilično efikansih mehanizama resocijalizacije, jer se, statistički gledano, pomilovani zločinima rijetko vraćaju. Zato bi, smatra Nebojša Macanović, moglo da ih bude i više.
“Kada pogledamo malo istorijski, pomilovanje je uvijek bilo prisutno u mnogo većoj mjeri nego danas. Mislim da bi, barem za Dan Republike, taj naš praznik, bilo neophodno pomilovati jedan određen broj lica i pokazati taj akt milosti”, ističe Nebojša Macanović, profesor na Fakultetu političkih nauka Banja Luka.
Potpis za pomilovanje predsjednika Republike ide pred poslanike u Narodnu skupštinu. Tamo će se naći i ovaj posljednji, i to već iduće sedmice.
(ATV)
