Skočiću u kolo Kočiću, pun i lud od sijanja, u vrh Zmijanja, da me mrgude plećate raspečate, dio je pjesme kojom je originalno i na svoj način književnik Kolja Mićević zahvalio za Kočićevu nagradu, koju mu je Stevan Tontić, njegov kolega pjesnik, prevodilac i predsjednik žirija, uručio na svečanoj akademiji 52. “Kočićevog zbora” u subotu uveče u Velikoj sali Kulturnog centra Banski dvor.
“‘Kočićevo pero’, zatim ‘Kočićeva knjiga’ i na kraju ova vrhunska nagrada za mene predstavljaju vrhunac koji sam dosegao kao neko ko se bavio Petrom Kočićem. Nisam poznat kao kočićevac, ja sam prevodilac, pišem o poeziji, pišem poeziju, ali ispalo je da je za mene Kočić bio vlastito zadovoljstvo i na nekin način obaveza, jer iako sam živio u Francuskoj, smatrao sam da mogu nešto učiniti za Kočića i na tim prostorima”, kazao je Kolja Mićević o priznanju koje je dobio za ukupno djelo.
Prije samog uručenja nagrade, prisutnima su se na svečanoj akademiji svojim besjedama obratili Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Organizacinog odbora ovogodišnjeg “Kočićevog zbora”, te Aleksandar Jerkov, književni kritičar i profesor srpske književnosti dvadesetog vijeka na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
“Pedeset drugi put okupilo nas je Kočićevo ime, djelo i ideja. Vijek nakon njegove smrti ideje i riječi traju, iznova se čitaju i razumijevaju. Ove godine organizacije ‘Kočićevog’ zbora primio se grad Banjaluka, kako bi ovoj manifestaciji dao stepenicu i dimenziju više”, kazao je Radojičić, podsjećajući da je od jula uz Svetislava – Tisu Milosavljevića Petar Kočić i čuvar grba grada Banjaluka.
Nakon Radojičića, Aleksandar Jerkov kao vrsni stručnjak za srpsku književnost, a pogotovo prelaz između 19. i 20. vijeka te njen savremeni dio, istakao je da Petar Kočić spada u red najvećih srpskih pisaca čije likove poznajemo bolje od ljudi koje srećemo u životu.
“Poštovani i dragi zbore, svi vi koji ste se danas sabrali da sačuvate jednu od najznačajnijih tradicija, jedan od najlepših legata što ih naš narod ima u stvaralačkom delovanju i trajanju, svima vama koji brinete o tom pamćenju i delate, od pisaca, književnika, do onih koji upravljaju Republikom Srpskom, želeći dobro veče, imam jedno osećanje stida koje delim sa vama, da vam u ovim teškim trenucima za sve nas i za vas nemam doneti ništa bolje do male profesorske reči o najboljem među srpskim piscima i onome čemu nas je on učio”, skromno je rekao Jerkov na početku svoje besjede zasigurno ne sluteći da je ista bila više nego dovoljan poklon za sve koji su ga slušali.
Jerkov je poručio da će Kočićevo djelo živjeti koliko i naš jezik, kultura, stvaralaštvo i narod, ali je rekao i to da danas, kada je vrlo lako sklizniti u novo ropstvo, ne smijemo zaboraviti koji je doprinos Petar Kočić dao za slobodu. Kočićeva želja za slobodom bila je tolika da je u trenutku smrti, dodao je Jerkov, vjerovatno jedini čovjek tužniji od njega bio Gavrilo Princip.
Tužne i srećne trenutke iz života pisca kojeg slavi ovo zborovanje, te njegove domete u literaturi dočarali su i glumci banjalučkih pozorišta. Na svjež i zanimljiv način u režiji Igora Tešića publici su se kratkim igrokazom predstavili Duško Mazalica kao Petar Kočić, Slađana Zrnić kao Isidora Sekulić, Bojan Kolopić kao Jovan Skerlić, Ivan Perković kao Ivo Andrić i Đorđe Janković kao Jovan Dučić.
Uporedo sa glumcima, odnosno u pauzama igrokaza, sa balkona Velike sale Banskog dvora po jednu svoju pjesmu govorili su pjesnici i pjesnikinje: Radomir Andrić, Iskra Peneva, Milovan Marčetić, Kajako Jamasaki, Milica Bakrač i Milan Mihajlović, dok je za kraj sa “Zdravicom narodu srpskom” najupečatljiviji nastup imao Ljubivoje Ršumović. Svakako zapažen nastup na svečanoj akademiji imala je i vokalna solistkinja Aneta Makanjić, koja je uz klavirsku pratnju Jovane Branković izvela kompoziciju Petra Konjevića “Aman, djevojko”.
Svečanoj akademiji prisustvovali su predsjednik i potpredsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović i Nenad Stevandić, ministri u Vladi RS, predsjednik Skupštine grada Banjaluka Zoran Talić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović, te akademici, predstavnici Srpske pravoslavne crkve…
(NEZAVISNE)
