”Osteogrow” je prvi inovativni lijek otkriven u Hrvatskoj, od kada je ta država nezavisna, i drugi nakon vrlo uspješnog ”Sumameda” koji je u potpunosti proizvod hrvatskih naučnika. Na razvijanju ovog lijeka radilo je jedanaest naučnika, od čega je čak njih šest iz Hrvatske a dvoje iz Bosne i Hercegovine.
Jutarnji list odlučio je da nas upozna sa naučnicima koji su svojim otkrićem pomogli čovječanstvu.
Lovorka Grgurević, Medicinski fakultet u Zagrebu
Grgurevićeva je otkrila da je krvni ugrušak periferne krvi pacijenta najbolji nosač za koštani morfogenetski protein. Ona je istražila sve biološke i biomehaničke osobine ugruška laboratorijskih štakora, kunića, ovce i čovjeka, da bi konačno osmislila način pripremanja lijeka, njegove upotrebne formulacije te je njena uloga bila presudna u osmišljavanju “Osteogrowa” kao novog lijeka za regeneraciju, piše portal “Jutarnji.hr”. Ona je uložila mnogo truda i inovativnosti radeći dodatne eksperimente da bi pokazala da je lijek u ugrušku stabilan.
Herman Operman, Genera istraživanja
Operman je radio u poznatim američkim biotehnološkim kompanijama i sarađivao s koordinatorom projekta prof. Vukičevićem. On je pristao da dođe u Hrvatsku i primi državljanstvo. Svjetski je stručnjak za proizvodnju proteina u kulturi stanica i renomirani naučnik u području regenerativne medicine. Obučavao je naučnike za potrebe projekta “Osteogrow” i zaslužan je za konačni kvalitet lijeka. Njegovi saradnici su Morana Jankolija, Irena Popek, Anamarija Olić, Marina Marinić, Mladenka Jurin, Ana Rašić i Ivana Mandić.
Mihaela Perić, Medicinski fakultet u Zagrebu
Mihaela je provela sva toksikološka testiranja lijeka, u saradnji s partnerom MediTox u Pragu. Bila je jedan od saradnika u obrani kvaliteta projekta ispred engleske regulatorne agencije. U saradnji s belgijskom kompanijom B&C proizvela je kutije A i B za kliničku primjenu koje sadrže lijek i sve komponente potrebne za njegovu proizvodnju i primjenu u bolesnika. Bila je ključna u pisanju 150 stranica odgovora Austrijskoj regulatornoj agenciji za dobijanje konačne dozvole za primjenu lijeka u Austriji.
Rut Pol, Paul Regulatory, Velika Britanija
Rut je vodila program u skladu s propisima proizvodne i kliničke prakse koja je na snazi u Evropi i Americi. Pripremala je, u saradnji s članovima tima, dokumentaciju za potrebe dobijanja dozvola za provođenje kliničkih ispitivanja. Sa sjedištem u Engleskoj i Americi, svaki utorak tim je održavao s Rut telekonferenciju. Bila je više puta u Zagrebu, posebno tokom inspekcije proizvodnog pogona i standardnih operativnih postupaka.
Dragan Đurđević i Tomislav Vlahović, Klinika za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, Zagreb
Osmislili su zajedno s Vladimirom Trkuljom i Per Aspenbergom (Sveučilište Linkoping u Švedskoj) protokol za kliničku studiju “Osteogrowa” u bolesnika s prijelomom distalnog dijela palčane kosti.
Ismet Gavrankapetanović i Mehmed Jamakosmanović, Klinika za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo
Kao partnerska ustanova aktivno su učestvovali u projektu i primjenjivaće lijek u istoj indikaciji preloma. Značajno su pridonijeli dizajniranju protokola kliničke studije i aktivno učestvovali u svim sastancima partnera studije. Očekuje se da će sada, nakon svih dobijenih dozvola za provođenje kliničke studije u BiH, značajno doprinijeti brzini uključenja bolesnika.
Rajnhard Vindhager i Katarina Ćiari, Opšta univerzitetska bolnica u Beču
Koordinišu kliničko testiranje “Osteogrowa” u bolesnika s varus deformitetom potkoljenice (zaobljena potkoljenica) kojim prijeti opasnost od artroze koljena. Zajedno s Vladimirom Trkuljom dizajnirali su protokol kliničkog ispitivanja i razvili kompjuterizovani postupak praćenja toka zarastanja goljenične kosti u periodu od 18 mjeseci.
Snježana Martinović, Smart Medico
Pripremala je svu dokumentaciju za predaju etičkim i regulatornim tijelima u Hrvatskoj, Austriji i BiH, koja su potom odobrila klinička ispitivanja. Snježana je učestvovala i u izradi protokola te je jedini kontrolor koji redovno pregleda dokumentaciju za svakog pacijenta je li ona u skladu s evropskim smjernicama dobre kliničke prakse.
(Jutarnji)
