Čiji će geni prevladati i na koga će dijete ličiti, zavisiće od brojnih genetskih predispozicija…
Roditelji crni- dijete plavo
Koliko puta ste vidjeli bebu tamnokosih roditelja sa plavom kosom? To ne treba da vas čudi jer nerijetko beba naslijedi svijetlu boju kose od bake ili deke. Ili se u podorici u kojoj su svi tamnooki rodi dijete plavih ili zelenih očiju. Ako se pitate kako je to moguće, objasnićemo vam funkcionisanje genetike…
Isti je tata, ma nije isti je mama
“Dijete je isti tata” ili “Jaoj, vidi ima usta na tebe, a nos isti tatin” nezaobilazni su komentari mnogobrojne rodbine, prijatelja ili komšija kada prvi put dođu da vide bebu. Bez obzira na to da li govore istinu ili ne, ovi komentari nerviraju roditelje, a posebno ako neko kaže da vaša djevojčica liči na svekrvu. Koliko god vas to nerviralo zaista se događa da dijete ne naslijedi fizički izgled od roditelja, ali zato liči na nekog drugog krvnog srodnika, što je posljedica zamršene i komplikovane igre gena koja započinje u trenutku začeća djeteta. Čiji će geni prevladati i na koga će dijete ličiti, zavisiće od brojnih genetskih predispozicija.
Zašto je važno da beba liči na tatu?
Možda ste se ponekad zapitali zašto se većini novopečenih očeva čini da je bebac njegova slika i prilika, čak i onda kada je očigledno da beba ne liči na njega? Naime, nauka je dala objašnjenje i za to. Predstava o tome da beba liči na tatu stvara u mozgu muškarca, jer mu je potreban dokaz da je dijete njegovo. Ovo zvuči vrlo surovo, ali je istinito: kada mozak pošalje signal muškarcu da beba ima njegove prste, nos, usne, u njemu se tek tad probuditi mužjački nagon, koji će pokrenuti potrebu da štiti, brani i hrani svoju porodicu. Naučnici tvrde da je ova pojava stara koliko i ljudski rod. Ukoliko muškarac u svom potomku ugleda svoju malu kopiju, tek tada će se u njemu probuditi urođeni, zaštitnički nagon. Prije mnogo hiljada godina, taj nagon ga je tjerao da donosi divljač i brani kuću, a danas se to ispoljava kroz opštu brigu i pažnju o djetetu i supruzi. Kod žena je ovo sasvim drugačije u njima se majčinski nagon razvija uporedo sa saznanjem da su u drugom stanju.
Na koga beba ima oči?
Skoro sve bebe se rađaju sa plavim očima. Razlog tome su geni, oni određuju boju očiju. Međutim ti geni kada se rodi beba još uvek nisu aktivirani, pa u šarenici oka još uvek nema dovoljno pigmenta. Tek oko detetovog prvog rođendana, taj gen postaje aktivan, pa boja očiju počinje da se menja u skladu sa genetskim zapisom koji je nasledila od roditelja ili nekih drugih predaka i srodnika. Inače, ako niste znali, što više pigmenta oko dobije, to mu je boja tamnija. I još nešto: gen tamnih očiju je dominantan, dok je onaj za svetle oči recesivan. Dakle, ako beba nasledi gen za smeđe oči od tate i gen za plave oči od mame, postaće smeđooka. Ali ako beba nasledi gen za plave oči od oba roditelja, biće plavooka. Siva, zelena, šarena i druge boje očiju rezultat su komplikovanijih genetskih kombinacija.
Kad se geni igraju
Nemoguće je predvidjeti kako će se vaši geni i geni supruga pomiješati i kako će oni podijeliti uloge kod vašeg bebca. Broj mogućih kombinacija bukvalno je neograničen. Beba može da naslijedi vaše usne, a tatinu bujnu i kovrdžavu kosu – ovo je ljepši dio stvarnosti. Ali može da naslijedi i dedin veliki nos. A da geni znaju da se igraju kako sa roditeljima, tako i sa rodbinom, govori i činjenica da neke fizičke karakteristike mogu da preskoče jednu ili dvije generacije, pa da se pojave u trećoj.
Recimo, dijete može da ima riđu kosu, a roditelji imaju crnu kosu, kao i bake i deke, a onda se svi pitaju – na koga je tako riđkasta. A onda se ispostavi da je nečija prabaka ili čukunbaba imala narandžastu boju kose. Zato se ne nervirajte, jer nemoguće je predvidjeti koje će se osobine predaka ispoljiti kod vašeg mališana, ali je zabavno prepoznavati ih i otkrivati.
Kad se umiješaju geni predaka
Trebalno bi da znate da uvijek postoji šansa da se u genetski kod roditelja umiješaju i geni njihovih predaka. Ipak, ovo je genetsko nasljeđe je samo mali dio priče o tome kako će izgledati vaše dijete. Sada je sasvim poznato da da niko nije isključivi produkt genetike, ulogu u ovome ima i uticaja sredine i načina odrastanja. Fizičke karakteristike djeteta nije teško uočiti i utvrditi na koga dijete liči, ali zato se njegov karakter i temperament ne mogu vidjeti. Postoje naučni dokazi za to da bebe nasljeđuju muzički talenat i IQ od roditelja. Naučnici kažu da je otprilike polovina karakternih osobina urođena (agresivnost, kreativnost ).
Geni kao recepti za hranu
S druge strane, neki naučnici vjeruju da se informacije u genima mogu porediti sa receptima za pripremu hrane. Dvije osobe mogu da spremaju isto jelo sljedeći uputstva iz istog recepta, a da ipak dobiju različite rezultate. Ova teorija može da objasni zbog čega je vaš sinčić sin tih i povučen, baš kao i njegov tata, dok mu je starija sestra prava energična “lajavica”, a u njoj veoma prepoznajete sebe. Ipak, svaka osoba ima oko 35.000 različitih gena, što znači da su mogućnosti gotovo neiscrpne!
Niko nije kao vaša beba
Znači svaki čovjek na ovom svijetu je jedna i jedinstvena kombinacija gena, pomiješana sa uticajem faktora iz sredine u kojoj odrasta. Takođe još jedna stvar je nepobitna istina. A to je da svijetu ne postoji apsolutno niko ko je nalik vašoj bebi i po tome je ona neponovljiva i jedinstvena.
