Iza vojnog udara u Turskoj stoji predsjednik Redžep Tajip Erdogan jer mu ta farsa omogućava da otkrije i eliminiše nelojalne pripadnike vojske, ocjenjuju pojedini ruski analitičari.
“Vojni udar” je toliko slabo organizovan i sproveden da se pojavljuju sumnje da je izrežiran i isprovociran od samih vlasti.
“Da vojni udar nije bio Ergodanova farsa, on bi sigurno uspio, o čemu svjedoče uspješni vojni udari koji su u Turskoj ostvareni 1960, 1971. i 1980. godine”, piše Grigorij Ignatov na portalu “Žurnalistiskaja pravda”.
On navodi da se u sadašnjoj situaciji “osjeća prevara” – kao prvo, pobunjenicima nisu rukovodila visoka vojna lica, već nekakav “pukovničić” Muharem Kose.
Samih vojnika je bilo veoma malo, pa ih je moglo razoružati čak i predsjednikovo lično osiguranje, smatra Ignatov.
“Nijedan medij, pri tome, nije objavio zahtjeve ili program pobunjenika, kao da nije u pitanju vojni udar, nego kao da neki naoružani ludaci odjednom počinju da terorišu Ankaru i Istanbul”, navodi ruski analitičar.
Pobunjenici su djelovali i nelogično – noću su gađali prazne zgrade vlasti, kao što su centrala obavještajne službe i kancelarije satelitskog sistema “Turksat”, navodi Ignatov i napominje da ovakve zgrade obično osvajaju, a ne gađaju.
Sljedeća nedosljednost je sam Erdogan – on je “imao sreće” pa je puč dočekao na bezbjednom mjestu, a zatim izašao pred građane u Istanbulu i rekao da “ostaje sa svojim narodom”.
On se tako pokazao kao, tobožnji, “junak i čvrsta ruka”, navodi Ignatov.
“Poslije svega što se dogodilo, Erdogan ima sve šanse da preplašenom narodu `uvali` novi oblik vlasti – čvrstu predsjedničku republiku, te da na taj način definitivno sve niti vlasti uzme u svoje ruke i postane potpuni autokrata”, smatra ruski analitičar i dodaje:
“Zbog toga je, po svoj prilici, sve to i izvedeno. Pobunjenički bataljon je iskorišćen prikriveno, pa ni sam nije znao šta radi, na šta ukazuje i činjenica da se lako predao, bez posebnog otpora”.
