Tarek el Savah, zatočenik američkog logora Gvantanamo, sada u BiH, prvi put progovorio za medije. Kretanje mu je ograničeno na područje Kantona Sarajevo
Poslije 14 godina zatočeništva u američkom logoru Gvantanamo na Kubi, Egipćanin Tarek el Savah je januara ove godine deportovan u BiH čije je državljanstvo svojevremeno imao. U ekskluzivnom razgovoru za “Novosti” kaže da nije zadovoljan svojim novim statusom. Jer, po dolasku u BiH morao je izvjesno vrijeme da provede iza rešetaka u imigracionom centru BiH, a potom je pušten, ali tako da može da se kreće samo na području Kantona Sarajevo Federacije BiH.
– Moj saborac iz Gvantanama, koji je kad i ja deportovan u Crnu Goru, nema nikakvih ograničenja, i živi kao slobodan čovjek – priča Savah. – A ja nemam čak ni dokumenta. Na šta to liči? O mom isporučivanju BiH dogovarano je na najvišem nivou držva BiH i SAD. Sa bosanske strane dogovarali su se ministri bezbjednosti i spoljnih poslova i direktor Imigracionog centra BiH. Dogovor je da imam uslove za život kao svaki normalan čovjek.
Njegovo nezadovoljstvo dobilo je i pravni okvir tužbom protiv države BiH. Savah kaže da vuče “pažljive i promišljenje poteze” i da ništa ne čini bez svog advokata Dušana Tomića. Nekima je, kaže, čudno, a nekima smeta što je hrišćanina uzeo za pravnog zastupnika, “ali on na to ne daje ni pet para”.
– Tužili smo državu BiH, koja mi je uskratila osnovna ljudska prava – nastavlja naš sagovornik koji je bio sužanj ukupno 15 godina, godinu u Avganistanu i 14 u Gvantanamu. – BiH mi je oduzela državljanstvo 2007. godine, koje sam legalno dobio kao neko ko je od 1993. godine bio i zvanično pripadnik Armije BiH. To je učinjeno pod pritiskom spolja, a nisam čuo da su pritisci isto što i argumenti, zakoni i propisi. Na sud ćemo, pored ostalih, da pozovemo ministre bezbjednosti i spoljnih poslova BiH, direktora Imigracionog centra BiH, američku ambasadorku u Sarajevu, a što da ne i – predsjednika Baraka Obamu!
Tarek el Savah se sprema, kaže, da na Sudu BiH “razveže jezik”. Iznijeće sva imena komandanata logora Gvantanamo za vrijeme dok je bio u njemu, “kao i imena stražara i isljednika”.
– Da li, poslije svega, treba da budem sužanj u Sarajevu? – pita se naš sagovornik. – Tražim osnovna ljudska prava. Znam da govore da sam “opasan čovjek”. Prvo me je to pogađalo, a sada mi je, istovremeno, i tužno i ružno. Nekad se našalim sa mojim advokatom da je on “opasan advokat” i da je ovo tim “opasnog čoveka i opasnog advokata”. Istina je da sam na sarajevski aerodrom dopremljen samo u papučama i da bih i dalje bio i go i bos da nije moje kćerke.
KO JE TARIK EL SAVAH
EL Savah je diplomirao geologiju na Univerzitetu u Aleksandriji, a stekao je i sertifikat vjerskog predavača na Al-Ahzar islamskom institutu u Kairu. Od 1982. do 1984. egipatske vlasti ga pritvaraju zbog pripadnosti zabranjenom Muslimanskom bratstvu. Nakon toga radi u privatnoj firmi, a 1990. odlazi u njeno predstavništvo u Grčkoj. Početkom 1992. stiže u Zagreb, gdje radi za jednu islamsku organizaciju. U BiH stiže 1993. godine, gde kao pripadnik muslimanske armije – odreda El mudžahedin – ostaje do kraja rata. Oženio se državljankom BiH sa kojom je dobio kćerku. U Gvantanamu je bio zatočen od maja 2002. godine. Šest godina kasnije protiv njega je pokrenut sudski proces. Optužen je da je tokom 2000. i 2001. godine pripadnike Al kaide u kampovima u Avganistanu obučavao montiranju eksplozivnih naprava i da je osmislio minu na daljinsko upravljanje namijenjenu borbi protiv američkih ratnih brodova.
Ništa iz optužnice nije dokazano, a, kako su navele vlasti SAD, “zbog kooperativnosti i narušenog zdravlja” pokrenut je proces za njegovo oslobađanje iz Gvantanama, uz zaključak da “nema naznaka da je zainteresovan za sudjelovanje u ekstremističkim aktivnostima”.
