Rađanje prvog i drugog djeteta ubuduće će biti prioritet državne populacione politike i sve parove koji odluče da postanu roditelji država će finansijski pomagati, saznaju ”Novosti”. Dosadašnja socijalna politika, kojom se podsticalo rađanje trećeg i četvrtog djeteta, nije dala očekivane rezultate, i zato je novim mjerama planirano da se iz državne kase više novca izdvaja za rađanje prvog i drugog nasljednika.
Za sada još ništa nije konkretizovano, ali najvjerovatnije će roditeljski dodatak ubuduće biti veći za roditelje sa manje mališana. Ova naknada sada je za četvrto dijete gotovo 10 puta veća nego za prvo, dok sedam puta više dobijaju mame i tate trećeg djeteta. Statistika pokazuje da nam svake godine nestaje po 40.000 stanovnika. Broj mališana u srpskim porodicama je iz godine u godinu sve manji, a umjesto dvoje za prostu reprodukciju, u našim porodicama rađa se u prosjeku 1,4 djeteta. Gotovo dvije i po decenije borimo se s negativnim prirodnim priraštajem i nijedna dosadašnja mjera nije dala gotovo nikakve rezultate.
Vladimir Nikitović, viši naučni saradnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu, kaže da je sve moguće, ali je po njemu potpuno pogrešno ako zakonodavac misli da će samo novac da natjera mlade ljude da rađaju.
– Za odluku o rađanju su važniji neekonomski faktori – kaže on. – Za negativni prirodni priraštaj niko nije kriv, već je on produkt civilizacijskog napretka. Zato nema brzih rješenja. Ovakve mjere mogu da povećaju natalitet, ali se ne može očekivati značajan porast broja djece.
Manjkavost naše dosadašnje strategije je što više ministarstava imaju ingerenciju nad ovom oblašću, smatra naš sagovornik. On kaže da, iako zanemarimo čitav korpus mjera koje postoje u svijetu, ako hoćemo da povećamo stopu rađanja, moramo da razmišljamo o broju majki kojih je sve manje, pošto već decenijama imamo više umrlih nego rođenih.
Nikitović dodaje da nema čarobnog štapića, pošto je danas teško naći i partnera, a kamoli dobiti djecu.
– Najbolji način su pored novca i olakšice, odnosno uvođenje fleksibilih formi odsustvovanja sa posla, da žene ne budu nezaštićene na tržištu rada, uključivanje muškaraca u cijelu priču – smatra Nikitović. – Kod nas su pripadnice ljepšeg pola van državnog sektora vrlo ugrožene. Nijedna vlada ne smije da se ozbiljno uhvati s tim problemom ukoštac, jer smo dio globalnog tržišta, koje populaciona politika ne zanima. Bitno je, međutim, da se stvori pozitivna populaciona klima i da ne bude da mlade neko tjera da budu mašine za rađanje djece.
REZULTATI ZA 20 GODINA
Mjere populacione politike uz velike finansijske napore nisu dale rezultate u nordijskim zemljama, naročito u Švedskoj. U Rusiji, gdje su stope rađanja bile jako niske, odlučeno je da majke dobijaju po 10.000 dolara za svako rođeno dijete.
– Efekat je postignut, ali to je enormno ulaganje – kaže Nikitović. – Pravi rezultati mogli bi da se očekuju tek za 20 godina, a to teško da može da izdrži bilo koja zemlja. Praksa pokazuje da nijedna od takvih mjera nije bila dugotrajna.
