Čajničani se napajaju zdravom, hladnom vodom sa izdašnog izvora Vrelo, ali duhovnu žeđ građani ovog malog gradića gase u staroj i novoj crkvi posvećenoj Uspenju Presvete Bogorodice.
Ovaj narod, grad i čitav kraj čuva ikona Presvete Bogorodice (Čajničke Krasnice) koju je, prema predanju, naslikao Sveti apostol Luka, i koja je ovdje u malu kamenu crkvu donesena 1594. godine poslije turskog rušenja Manastira Svetog Nikole u Pribojskoj banji, gdje se do tada nalazila.
Sa druge strane ove ikone na drvetu bio je naslikan lik Svetog Jovana Krstitelja. „Čudotvorna ikona Majke Božije – Čajnička Krasnica spada u red šest čudotvornih ikona koje ima Srpska pravoslavna crkva. To su Mlekopitateljica, Trojeručica, Pećka Bogorodica, Voždanska i Savinsk”, kaže protojerej-stavrofor Momir Vasiljević. On podsjeća da je Sveti Nikolaj Velimirović rekao da je, poslije Ostroga, zbog ikone, Čajniče najposjećenije mjesto vjernika na Balkanu.
Čajničku Krasnicu je u drugoj polovini 19. vijeka u srebro i zlato okovao sarajevski kujundžija Risto Andrić i zato potrošio 17 kilograma ovih plemenitih metala. Učinio je to u znak zahvalnosti za njegovo čudesno ozdravljenje pred ikonom Majke Božije. „Svakodnevno, a posebno tokom pravoslavnih praznika ovdje dolaze poklonici i hodočasnici da traže pomoć od ikone Majke Božije, da mole za iscjeljenje različitih bolesti, tjelesnih i duševnih i da im Krasnica pomogne u svim njihovim nevoljama i patnjama”, dodaje sveštenik Vasiljević.
Jedno predanje govori da je ikonu Bogorodice iz vatre u požaru u Manastiru Svetog Nikole u Pribojskoj banji izvadio jedan seljak i, krijući se od turskih vlasti, u toku noći je donio do stare kamene crkve u Čajniču. „Umoran nije htio da budi sveštenika i zaspao je sa ikonom u uzglavlju . Kad se ujutro probudio, ikone nije bilo. Sveštenik je otvorio crkvu i ona se nalazila pored oltara gdje je ostala dok nije izgrađen novi hram”, kaže svešenik Vasiljević.
I još jedno, od brojnih čuda u skorije vrijeme, dogodillo se sa ikonom Čajničke Krasnice. Kujundžija Andrić je, kad je ukrašavao, mjesto gdje se nalazio skoro ugljenisani lik Jovana Krstitelja, presvukao mladom jagnjećom kožom. Prije 13 godina na dan Usekovanija glave Svetog Jovana Krstitelja, lik sveca se ukazao na drvetu i koži i vjernici ga sad mogu vidjeti”, naglasio je Vasiljević.
Stara kamena crkva u Čajniču izgrađena je 1492. godine. Gradnja nove velikih dimenzija završena je 1863. godine. U crkvenoj riznici čuva se dragocjena knjiga Čajničkog jevanđelja.
(TV BN)
