Bankama je kod ocjenjivanja kreditne sposobnosti najbitnije da klijent ima ugovor na neodređeno vrijeme. Tako radnici koji rade na određeno vrijeme, po ugovoru na djelu ili u nevladinim i drugim organizacijama na projektima ne mogu da “uđu u minus” ni da dobiju kredit. Šansu da se zaduže nemaju ni oni koji nisu zaposleni, a imaju primanja od izdavanja nekretnina ili drugih izvora.
Banke u Srbiji razmišljaju da promjene politiku i počnu da kreditiraju građane koji nemaju stalno zaposljenje, pa i one koji rade na crno. U BiH se, međutim, o tome još ne razmišlja. S druge strane, oni koji su podigli kredit pa ostali bez posla, proveli su se kao “bosi po trnju”.
“Bio sam stalno zaposlen, imao pozajmicu u jednoj banci skoro četiri godine i na kraju svakog mjeseca sam bio u plusu na računu. Kada su posle godinu dana vidjeli da više nisam stalno zaposlen, jer sam počeo da radim po ugovoru na djelu u drugoj firmi, zvali su me i dali mi rok od tri dana dana da izmirim dug od 850 KM ili će mi blokirati račune i prebaciti u rizičnu kategoriju klijenata koji ne mogu dizati kredit”, priča Banjalučanin Ognjen G.
Na kraju su mu ponudili da pozajmicu vrati u roku od 10 mjeseci po 85 KM.
“Tražili su da nađem žiranta, stalno zaposlenog, da donesem potvrde od njegove zadnje tri plate, potvrdu da njegova firma dobro posluje i još nekih sto potvrda. Morao sam platiti osiguranje, a pored svega kod notara ovjeriti i moju i izjavu žiranta da se slažemo oko vraćanja pozajamice. Sve me koštalo više od 50 KM”, kaže Ognjen.
U Udruženju banaka BiH kažu da kreditna sposobnost ne zavisi samo od radnog odnosa, nego i od drugh izvora prihoda, od nekretnina, zakupnine, rente, pa kredit mogu da dobiju i oni koji ne rade “ako garantuju da će ga vraćati”.
“Banke mogu da se obezbjede pomoću hipoteke ili na druge načine, a na svakoj banci je da li će pristati da kreditira klijente koji nisu u stalnom radnom odnosu”, kaže Mijo Mišić, sektretar Udruženje banaka BiH.
S pravom oprezne
Ekonomista Dragan Krošnjar kaže da su banke s pravom oprezne.
“Ne treba zanemariti da su pristupom olakog kreditiranja američki bankari doveli do problema na finansijskom tržištu, koje svi mi i danas osjećamo”, kaže Krošnjar.
