Nakon dugog, toplog ljeta došao je septembar, po mišljenju mnogih, najskuplji mjesec u godini za život i najveći udar na svačiji kućni budžet, koji je i te kako opustošen nakon godišnjih odmora. Početkom jeseni svakoga od nas dočekuju dodatni finansijski udari poput opremanja djece za školu, spremanja zimnice, kupovine ogreva, kupovine toplije odjeće…
Prostom računicom dolazi se do zaključka da bi prosječnoj porodici trebale barem dvije dobre plate da ovaj mjesec nekako preživi. Zbog tradicionalnog cjenovnog udara u septembru, mnogi građani jesen dočekuju sa posebnom zebnjom. “Septembarski dani donijeće novi udar na finansije građana. Cijene i dalje rastu, a plate i penzije odavno su prestale pratiti životni standard. Nadležne službe bave se statistikom o potrošačkoj korpi, ali građani najbolje znaju da je ona već odavno prazna”, ističe Slaviša Kajkut, generalni sekretar u Udruženju za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.
I Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, kaže da su potrošači i porodični budžet dodatno opterećeni baš u septembru. “Već od kraja avgusta, početka septembra većina porodica sprema djecu za školu, tu je kupovina udžbenika, pribora, kupovina obuće i odjeće koja je “kabastija”, a samim tim i skuplja. Osim toga, većina porodica u toku ljeta olako prelazi preko određenih investicija u domaćinstvu, bilo da je riječ o krečenju, koje se uglavom radi u jesen, kao i priprema stana za zimu, čićšćenja dimljaka, pa ih onda sve to dočeka u septembru”, kaže Bulićeva.
Troškovi pristižu: Prema podacima nadležnih institucija, prosječna plata u RS za jul iznosila je 838 KM, dok je potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu koštala 1.851 KM. Prosječna plata u Federaciji BiH za jun iznosila je 834 KM. Prema Kajkutovim riječima, ukupna finansijska slika i stanje potrošača je na niskom nivou. “Građani dosta računa i obaveza prebacuju na sljedeći mjesec, kako bi ih lakše izmirili.
Jedini način da se nose sa troškovima jeste da pronađu dodatni izvor prihoda”, dodaju iz Udruženja potrošača. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da je septembar, baš kao i februar, bolan za naše građane. Na red su stigle brojne obaveze. “U toku su pripreme đaka za školu, sprema se ogrev za predstojeću zimu, a idealno je i vrijeme za pripremu zimnice”, rekao je Pavlović. Prema njegovim riječima, činjenica je da se ekonomska situacija mnogo komplikuje, budžeti građana su sve tanji pa su oni prinuđeni da traže neki oblik kreditiranja da bi uspjeli ispuniti sve svoje obaveze.
“Naši građani najčešće biraju onaj koji je najjednostavniji, ali po pravilu i najskuplji, a to je zaduživanje na karticu, gdje je kamata od 10 do 12 odsto”, kaže Pavlović. On dodaje da paralelno s obavezama u septembru počinju i izborne kampanje, gdje će biti data obećanja od kojih nema mnogo koristi. “Ponovo će nas uvjeravati u predizbornim kampanjama da ćemo bolje živjeti, a narod kao narod, ne diže glas”, smatra Pavlović. Kao naučna fantastika: Da podmirivanje obaveza svakog mjeseca, a posebno u septembru, ulazi u sferu naučne fantastike, potvrđuju i iz Udruženja porodica 4+ Banjaluka, koje okuplja višečlane porodice.
“Kućni budžet ionako je prazan, a kada stigne septembar, tada osjetimo najjači udar. Najveći je problem što je nezaposlenost velika. Kako dođe koja marka, tako se i potroši. Ne smijemo ni praviti računicu koliko bi jednoj šestočlanoj porodici trebalo za hranu, školu, spremanje za zimu i slično”, kazao je Jovan Radovanović iz Udruženja 4+. Kako kaže, samo za jednog školarca za sve što je neophodno, potrebno je izdvojiti do 500 KM. “Kada uzmemo u obzir da dosta porodica u školu mora da spremi dvoje ili više djece, ta cijena je mnogo veća, a da ne računamo odjeću za koju uvijek težimo kao roditelji da je obezbijedimo svojoj djeci na početku školske godine”, dodao je Radovanović.
Ivan Šijaković, sociolog, kaže da je poznato da godina ima dva kritična mjeseca, septembar, koji dolazi poslije godišnjih odmora, kada su ljudi ispraznili džepove, a stigle su nove obaveze za one koji imaju školsku djecu i one koji spremaju zimnice, i to je jedan dodatni izdatak. “To je uvijek kritičan mjesec, ali pošto je zaduživanje prekomjerno prisutno, svako će nekako da se snađe, kroz nekakve čekove, kartice, kratkorčne pozajmice”, naveo je Šijaković i istakao da je slično i sa februarom, jer poslije nove godine i januarskih praznika, građani isprazne džepove.
Prema njegovim riječima, bankarska ekonomija zna te “cake” te omogućava nekoliko vrsta kratkoročnih kredita. “Mi živimo jedan finansijski virtuelni život. Građani su već navikli na tradicionalno ponašanje i trošenje. Kod nas jeste umijeće pregurati septembar sa niskim primanjima. Način da se ipak nabavi sve što je potrebno za normalno funkcionisanje porodice i dalje je plaćanje na odloženo”, kaže Šijaković i dodaje da ne treba zanemariti činjenicu i da pomoć stiže od baka i deka, koji odvoje od penzije kako bi olakšali djeci i unucima.
Okvirni cjenovnik
Ogrev
Prosječna porodica za nabavku drva potroši desetak metara za sezonu, pa će tako morati da pripremi oko 750 KM.
Zimnica
Za skromniju zimnicu od nekoliko tegli povrća i voća potrebno je oko 50 maraka. Cijene na pijaci, kada su crvene paprike u pitanju, su 1-1,50 KM za kilogram, karfiol 2-2,5 KM, krastavaci vrećica 3-4,5 KM, kupus vreća 5 KM i tako dalje.
Udžbenici
Kompleti udžbenika od trećeg do devetog razreda koštaju od oko 70 do 142 KM. U ove cijene knjiga nisu uključene cijene udžbenika za strani jezik, plus školski pribor i torba.
