Antibiotici se propisuju i kada treba i kada ne treba
Skoro 50 odsto antibiotika primenjenih u bolnicama nepotrebno je ili neprikladno propisano, što je jedan od glavnih razloga stvaranja otpornosti bakterija na ove lijekove.
Na to upozoravaju u Institutu za javno zdravstvo (IJZ) RS, naglasivši da antimikrobna rezistencija za konačni rezultat može da ima i smrtni ishod.
– Ona ugrožava efikasnu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija. Pacijenti sa infekcijama uzrokovanim bakterijama otpornim na lijekove imaju povećan rizik od loših kliničkih ishoda, nastanka komplikacija i smrtnog ishoda. Kontinuiran porast antimikrobne rezistencije predstavlja veliki problem širom svijeta, od čega ne odstupa ni RS – kaže za “EuroBlic” magistar farmacije u IJZ Ljubica Bojanić.
Mikrobiolozi objašnjavaju da, ako se antibiotici koriste kod virusnih oboljenja, bakterije razvijaju otpornost na ove lijekove.
– Zato antibiotik neće moći pomoći kada bude potrebno, pa će se morati uzeti neki drugi koji ima neželjenije i teže nuspojave. Zbog nepotrebne upotrebe antibiotika, postoji opasnost da u budućnosti neće biti djelotvornih antibiotika – upozorava mikrobiolog u IJZ Pava Dimitrijević.
U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS ističu da pogrešna upotreba antibiotika podrazumeva davanje ovih lekova pacijentu, bez prethodne provjere da li je uzročnik osetljiv na njih.
– Primjena antibiotika na koji je uzročnik rezistentan, neće dovesti do izliječenja, već može doprinjeti pojavi superinfekcije i komplikacija. Farmaceutska industrija u poslednjih 20 godina nije proizvela nijedan potpuno novi antibiotik širokog spektra djelovanja, pa se smatra da je jedini način borbe protiv nastanka i širenja rezistencije između bakterija racionalna upotreba ovih lijekova. S druge strane, na dramatično brzo širenje rezistencije na antibiotike kod bakterija uticala je pogrešna, neopravdana i prekomjerna upotreba ovih lijekova – naglašava načelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju UKC Maja Travar.
Dodaje da se u vanbolničkim uslovima rezistencija kod nas najčešće javlja kod Streptococcus pneumoniae, koja je jedan od češćih uzročnika upale srednjeg uva kod dece, i to na “eritromicin” i “azitromicin”.
– Rezistencija se kreće do 30 odsto. Kod nas je prisutan i značajan procenat rezistencije uzročnika infekcija urinarnog trakta. Infekcije izazvane multirezistentnim bakterijama komplikuju liječenje, produžavaju boravak u bolnici, povećavaju morbiditet i mortalitet, te troškove liječenja – kaže Travar.
Za sedam mjeseci ove godine u RS je propisano 190.314, a u istim periodu lane 208.866 recepata za antibiotike.
– U RS je predviđeno izdavanje antibiotika i na komad, čime se nastoji spriječiti neracionalna upotreba i lagerovanje ovih lijekova u kućnim apotekama. Time bi se, naime, stvarala mogućnost posezanja za antibioticima i u onim situacijama kada ih nije ljekar preporučio, što može biti štetno po zdravlje – ističu u Fondu.
Alternativa za liječenje sve manje
Bakterija Klebsiella pneumoniae je glavni uzročnik upale pluća, infekcije krvotoka, infekcije kod novorođenčadi i pacijenata na intenzivnoj njezi, a Escherichia coli urinarnih infekcija.
Kod ovih bakterija primjećen je značajan procenat rezistencije na treću generaciju cefalosporina.
Ona je često udružena sa rezistencijom na fluorohinolone i aminoglikozidne antibiotike, a porast kombinovane rezistencije predstavlja veliki problem jer ne preostaje mnogo alternativa za liječenje pacijenata.



